Ose, stršljeni, pčele, bumbari - Koja je razlika i što nakon uboda

OSE

• Izgled

Ose (vespidae) su srednje veliki opnokrilci najčešće upozoravajućih crno-žutih boja. Imaju vitko i glatko tijelo, a usni organi su im preobraženi za lizanje i grizenje. Za razliku od pčela, ose imaju drugačiji žalac, potpuno gladak poput igle, kojim mogu ubosti i nekoliko puta.

Hrane se slatkim tvarima i medom koji neke vrste skupljaju i čuvaju u saću. Ličinke hrane bjelančevinama sažvakanog ulovljenog plijena poput gusjenica, pauka, pčela, lisnih ušiju i ostalih kukaca koje uspiju uhvatiti. Ličinke izlučuju bistru tekućinu s velikim postotkom aminokiselina čime se zatim hrane odrasle jedinke (sastav aminokiselina razlikuje se od vrste do vrste) jer odrasle ose ne mogu probaviti bjelančevine.

• Osinjak - osinje gnijezdo

Ose svoja gnijezda često grade na izloženim mjestima. Gnijezda osa također izgledaju znatno drugačije od gnijezda pčela. To je zato što ose grade gnijezda koristeći sažvakana drvena vlakna, što im daje sivkast izgled poput papira. Iz tog materijala grade stanice koje spajaju u saće. Ako naprave više redova takvih saća, sve zajedno omataju lisnatom ovojnicom dok samo s donje strane ostavljaju mali otvor za ulaz. Osinjake obično grade na drveću, zapuštenim kućama i barakama, u tlu, na stabljikama biljaka, a samo neke vrste ih pune medom.

U umjerenom području samo sparena ženka ose koja preživi zimu ispod kamenja, mahovine i sl. u proljeće osniva osinjak i sama podiže prvu generaciju potomstva. Njezini potomci kasnije grade i proširuju osinjak u kojem hrane ličinke. Tijekom ljeta javljaju se i nešto veće radilice koje nose neoplođena jajašca iz kojih se kasnije kote mužjaci. Ose samotarke grade svoja gnijezda u pijesku, na bilju, od gline ili sažvakanog biljnog materijala, i same podižu potomstvo.

Ako uočite veliko gnijezdo insekata koje visi s grane drveta ili krova vaše vrtne kućice, moguće je da imate posla s najezdom osa.

• Ubod

Ubod ose može biti bolan, a zbog veće količine ispuštenog otrova mogu se javiti i alergijske reakcije. Kod uboda u području usta i grla sve osobe trebaju zatražiti hitnu pomoć zbog opasnosti od otečenosti i gušenja. Osobe alergične na ubod ose trebaju mjesto uboda tretirati čistom vodom i što prije se javiti na hitnu pomoć. 

STRŠLJENI

• Izgled

Stršljen (vespa) pripada obitelji osa, a poznate su više od 23 vrste. Razlikuje se od ostalih osa širinom svoga tjemena, odnosno glave i manjim suženjima i nijansama trupa. Međutim, na određenoj udaljenosti, ne možete primijetiti te razlike, lako ih je zamijeniti za roje pčela ili osa. Stršljeni mogu doseći duljinu čak od 45 mm, iako je su većinom veliki od 20 do 35 mm.

Odrasli se stršljeni hrane sokovima drveta, sokovima koje sišu iz raspucanog voća i drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi. Prije reinkarnacije u odrasle jedinke, prolaze kroz stadij ličinki. Ličinke se hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca. Stršljeni love kukce. U prosjeku društvo od 300 do 400 stršljena tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma kukaca dnevno i tako doprinose prirodnom uništavanju kukaca štetnika te pospješuju održavanju prirodne ravnoteže.

• Košnica - gnijezdo

S obzirom na to da su stršljeni vrsta ose, koriste istu tehniku kao i obične ose kada grade gnijezda. Grade košnicu od prirodnog materijala, mladih kora drvenastih biljka. Radnički stršljeni ga žvaču miješajući ga sa svojom pljuvačkom i on postaje plastičan, kao mokri papir. Od ovog materijala grade saće i unutarnje elemente. Sama košnica je višekatnica, a matica se nalazi u sredini. Brigu o jajima prepušta radnicima. Oni ih pak pomiču i slažu u saće.

Kukci žive u svojim nastambama od proljeća do jeseni. S dolaskom zimske hladnoće traže toplo i sigurno sklonište, ostavljajući gnijezda prazna. Ovi insekti su vrlo brižni prema svojoj košnici i ljubomorno je čuvaju. Na najmanju sumnju na opasnost, kukac bijesno žuri u obranu doma. I gotovo sve situacije u kojima su ljudi ugrizeni uključuju pokušaj zaštite košnice.

• Ubod

Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa. Po sastavu je manje toksičan, ali sam ubod stršljena doživljava se bolnije jer je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilkolina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. Ujedno, stršljenov žalac je deblji i duži, pa prodire u osjetljivije slojeve kože. Općenito, ubod stršljena nije smrtonosan s iznimkom alergičara, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca. Kod uboda u području usta i grla treba zatražiti hitnu pomoć zbog opasnosti od otečenosti i gušenja.

Ljudi koji su alergični na ubod ose najčešće su alergični i na ubod stršljena. Stršljeni, poput mnogih društvenih osa, mogu mobilizirati cijelo gnijezdo u obranu što je vrlo opasno za životinje i ljude.

Kako se riješiti stršljena i osa

Jedan kukac koji slučajno uđe u prostoriju obično nije opasan. Privučene mirisom slatkiša ili voća, ose često lete u nečiji dom. Može ih se pažljivo izbaciti van, ali ponekad iz nekog razloga stršljen (a ponekad i osa) može npr. udarati o staklo, a da ne primijeti izlaz što ga može izazvati na napad.

Svakako, ako vam se približe nemojte mahati rukama, one napadaju samo u obrani.

Da biste znali imate li posla s najezdom stršljena, potrebno ih je pratiti, tj. pažljivije promatrati kuda lete i koliko je blizu njihovo gnijezdo. Kada stršljeni napuste košnicu, tijekom zime, to je razdoblje najpovoljnije za istrebljenje košnica. 

Iako mnogi pokušavaju ukloniti gnijezda stršljena sami (neki od DIY primjera), predlažemo da to nikako ne činite već da zovete stručnjake. Nakon što se gnijezdo stršljena ili osinjak locira, obično se prska, šprica i/ili zamagljuje otopinom insekticida s jakim trenutnim djelovanjem. Uništavanje osa, a pogotovo stršljena, spada u rizične intervencije.

Ako primijetite ose i stršljenove na javnim površinama, obratite se lokalnim gradskim ili općinskim uredima, a za uklanjanje u privatnim objektima i površinama možete se obratiti lokalnim zavodima za javno zdravstvo ili ovlaštenim DDD tvrtkama. Provjerite tko je zadužen za vaše područje na popisu kontakata za cijelu Hrvatsku.

Isto tako, kažu da ose i pčele ne vole crvenu boju, a privlači ih žuta i bijela. Isto tako kažu da ne podnose miris eukaliptusa, metvice i pelina pa bi bilo dobro saditi ih i vrtu i na balkonima. Ovo nije službeno provjerena informacija pa molimo da je uzmete sa zadrškom.

>> Komarci, štakori, žohari, ose, stršljeni, miševi, žohari... - kako ih se riješiti i kome se javiti

PČELE

• Izgled

Pčele (anthophila) su kukci koji spadaju u red opnokrilaca (Hymenoptera), u porodicu pčela (Apidae). U svijetu postoji više od 5700 različitih vrsta unutar ove porodice, a kod nas je najpoznatija vrsta pčela medarica (Apis mellifica). Pčele su blisko srodne osama i mravima.

Na glavi im se nalaze usni organi koji su prilagođeni za lizanje i sisanje. Imaju tri para nogu, a treći par služi im za prijenos peludi. Na njima se nalaze brojne dlačice koje su tako složene da tvore košaricu u koju pčela sakuplja pelud. Žalac im se nalazi na zatku, i to kod radilica, koji je zapravo preobražena iglica. Putem tog žalca pčela ubrizgava otrov u kukce te ih ubija.

Pčele žive u zajednicama u kojima postoji strogo organizirana podjela rada. Točnije, razlikuju se matice, radilice i trutovi. Svaka košnica ima jednu maticu koja je jedina ženka koja nese jaja. Kada stvara zajednicu, matica se u početku brine o leglu, ali nakon što se iz legla razviju radilice, svu brigu prepušta njima. Radilice su one koje obavljaju sav posao - brinu se o novom leglu koje matica stvara, brinu o matici, pronalaze i donose hranu, itd. Trutovi su mužjaci i oni služe samo za oplodnju matice (nakon toga umiru) koja se pari samo jednom u životu. To joj je dovoljno za idućih do pet godina života, objašnjavaju na portalu Škole.hr.

Glavna osobina svih pčela je da za prehranu sakupljaju cvjetni pelud, kao izvor bjelančevina, i cvjetni nektar kao izvor ugljikohidrata. Najbolje poznata vrsta je europska medonosna pčela.

• Pčelinjak - košnica - gnijezdo

Pčelinja gnijezda razlikuju se ovisno o vrsti pčele. Na primjer, neke vrste pčela gnijezdit će se pod zemljom u malim humcima koji izgledaju poput gnijezda mrava. Ako uočite pčele kako gmižu u podzemno gnijezdo i izlaze iz njega, možda imate, na primjer, infestaciju rudarskim pčelama.

Međutim, ako imate posla s kolonijom medonosnih pčela, veća je vjerojatnost da ćete ih uočiti kako se gnijezde na zaštićenim mjestima. Medonosne pčele ne vole graditi gnijezda na otvorenim mjestima, pa ih često nalazimo u izdubljenom drveću ili u području oko krova. Gnijezdo medonosne pčele prepoznat ćete po heksagonalnoj ćelijskoj strukturi, piše Mr Wasp.

Gnijezdo pčela također možete pronaći i na vratima, vrtnom zidu, garaži ili drvetu.

Od kraja travnja do sredine lipnja je razdoblje kada se pčele roje, a one koje nemaju košnicu za svoju 'kućicu' odaberu napuštene kutke, ali nije im problem rojiti se ni u zgradama.

• Ubod

Pčele su obično mirne i ne ubadaju, osim ako nisu izazvane. Za pčele je karakterističan jedan ubod uz otpadanje žalca koji ostaje u rani. Nakon što pčela ubode, vrh žalca koji ima trnove koji su okrenuti prema natrag kada se zabije u tkivo žrtve ostaje unutra i pčela umire. Nakon što se žalac zabije, otpušta se otrov iz otrovnih žlijezda i žalac se odvaja od tijela pčele što ona ne može preživjeti. Zbog toga pčele mogu ubosti samo jednom.

Zdravom odraslom čovjeku nekoliko uboda pčele ne ugrožava život ali oprez je potreban jer alergijska reakcija može dovesti do gušenja.

Nešto agresivnija vrsta pčela kažu da se doseljava iz Južne Amerike. Njihov otrov nije puno drugačiji od otrova klasičnih pčela našeg podneblja, ali one napadaju u rojevima te uzrokuju i smrtne ishode.

Kako se riješiti roja pčela

Košnice pčela i pčele nikako ne uništavajte, one su izuzetno bitne za ekosustav i hranidbeni lanac. Ako ste uočili njihovu košnicu, svakako se javite pčelarima na vašem području i oni će ih propisno ukloniti, odnosno premjestiti. Naravno, uvijek možete nazvati 112 i oni će vas preusmjeriti.

>> Ako primijetite rojeve pčela, ove brojeve možete nazvati!

BUMBARI

• Izgled

Bumbari (Bombini) su kukci opnokrilci iz porodice pčela. Bumbari su, kao i pčele, zadružni kukci. Postoji oko 200 vrsta bumbara. Karakterističan predstavnik je bumbar zemni.

Zemni bumbar (Bombus terrestris L.)  - tijelo im je široko i dlakavo, crno, sa žutim, bijelim ili crvenkastim pojasima. Žalac mu je velik premda ga koristi samo kada je prisiljen upotrijebiti ga u samoobrani. Dužina tijela mužjacima je oko 2 cm, ženka je veća od mužjaka, duga do 2,8 cm. Let im je bučan. Najveća je vrsta od svih vrsta bumbara, prepoznatljiva po bijelim dlačicama na vrhu zatka čime se razlikuje od drugih vrsta bumbara, objašnjava Plantea.

Uglavnom žive u jednogodišnjim zadrugama u podzemnim rupama. Bumbar kukac oprašuje bilje, voćke i djetelinu.

Koloniju u proljeće započinje oplođena kraljica koja se probudila iz zimskog sna. Kraljica prvo liježe jaja iz kojih se izliježu radilice koje se potom brinu za kraljicu i koloniju. Veličina kolonije može doseći promjer od 120 mm - veličine otprilike jedne jabuke.

Na kraju ljeta kraljice liježu neoplođena jaja iz kojih se razviju trutovi. Trutovi su karakteristični po tome što nemaju žalca. Oni opraše novoizlegle kraljice. Trutovi su potpuno neovisni o samoj koloniji, oni žive sami.

Za razliku od pčela, kod bumbara novooplođene kraljice ne odlaze već ostaju u matičnom gnijezdu i pomažu u održavanju gnijezda. Odlaze tek kada se temperature spuste i započinju svoj zimski san - hibernaciju, objašnjavaju na Wikipediji.

Prve jače hladnoće ubijaju staru kraljicu, sve radilice i neovisne trutove. Sljedeće proljeće započinje novi životni ciklus.

• Gnijezdo

Mjesto osnutka gnijezda ovisi o vrsti bumbara. Bumbari također imaju tendenciju graditi svoja gnijezda blizu tla, primjerice u kompostu, posudama za cvijeće ili ispod podova. Gnijezda bumbara često se prave od trave, lišća, kore i izlučevina voska.

Bumbari se mogu smjestiti i na tavanu gdje imaju mir u odgoju naraštaja, u pukotini u zidu, izolaciji, zračnicima, na balkonima, cvjetnim posudama... U tom slučaju, ako je moguće, ostavljamo ih na miru jer je njihov razvoj vrlo brz tako da se gnijezda obično raspadnu sama od sebe krajem lipnja ili srpnja.

• Ubod

Općenito, bumbari su mirni kukci i napasti će samo kad se osjećaju stjerani ili kada im je košnica uznemirena.

Samo ženski bumbari (kraljica i radnici) imaju dug i oštar žalac, a nakon uboda ne ugibaju. Za razliku od pčelinjeg žalca, žalac bumbara nema kukice, što znači da bumbar može povući svoj žalac bez odvajanja od njegovog trbuha, pa bumbar može ubosti nekoliko puta.

Za većinu ljudi, bumbarov ubod će samo uzrokovati lokalnu oteklinu, ali također može uzrokovati alergijsku reakciju u nekim slučajevima. Normalno, lokalne reakcije nestaju brzo, ali mogu trajati i nekoliko dana u nekim slučajevima. Ubod u ustima ili grlu može biti opasan, jer postoji opasnost od gušenja.

Kako se riješiti bumbara

Ako vam se dogodi da bumbar počne zujati oko vas, nemojte mahati rukama jer ćete ga uplašiti. Bumbar je jedan dobroćudni kukac pa mu pomozite da mirno ode svojim putem.

A ako ste, pak, pronašli njihovo gnijezdo, sretnik ste, kažu na Agroklubu. Većina ga ljudi nema priliku vidjeti pa možete biti ponosni što su odabrali baš vaš vrt ili okućnicu. Ako suživot nije moguć unatoč dobroj volji ili pak gnijezdo treba pomaknuti zbog obnove tada se za savjet možete uvijek obratiti Hrvatskoj pčelarskoj službi na 112 koja se bavi organiziranim zbrinjavanjem pčela.

Da zaključimo!

Gnijezda ovih insekata vrijedi istrijebiti samo u slučaju prijetnje ljudskom zdravlju. Bezobzirno uništavanje dovodi do nestanka vrste i utjecaja na cjelokupni ekosustav!

Kukci opnokrilci (u koje se ubrajaju ose, stršljeni, pčele i bumbari) ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje, stoga iz HZJZ-a naglašavaju:

• ubod izaziva u pravilu lokalnu reakciju - bolna crvena oteklina na mjestu uboda koja svrbi ili peče i prolazi obično unutar jednog dana
• posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava teške alergijske reakcije (anafilaktički šok)
• pčela na mjestu uboda ostavlja žalac: izvadite žalac bez gnječenja što prije - sastružite ga noktom ili rubom kartice iz novčanika
• ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju
• anafilaktičkog šoka ili
• velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti

Prevencija - smanjite mogućnost uboda:

• u prirodi izbjegavajte šarenu i crnu odjeću; nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce
• u prirodi ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa
• budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki
• preosjetljive osobe trebaju izbjegavati cvjetne livade

Svakako pročitajte i:

• KRPELJI - Kako se zaštiti od ugriza i bolesti te kako ih izvaditi
• I vas vole komarci? Pogledajte kako ih se riješiti
• Trikovi i metode - kako se riješiti dosadnih muha
• Kako se ponašati pri susretu sa zmijom

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.