KUĆNI RED - Kako riješiti problem 'divljih' susjeda i radova u suludo vrijeme

Zašto susjed buši zid u nedjelju u 18 sati? Opet ovaj ima tulum cijelu noć? Susjeda opet suši rublje na zajedničkom hodniku? Jesu li vam poznata ta pitanja? Vjerujemo da jesu. I ne znate što napraviti, a frustrirani ste zbog toga jer nemate svoj mir. 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviđa da suvlasnici donesu odluku u kućnom redu – jedini javno-pravni akt suvlasničke zajednice kojim se određuju pravila ponašanja suvlasnika i svih ostalih osoba koje trajno ili povremeno borave u zajedničkim prostorima zgrade.

Naravno, temeljni dokument svake zgrade je Međuvlasnički ugovor, no taj dokument određuje (vlasničke) odnose unutar zgrade i postavlja opća pravila igre i definicije. A samim time daje i legitimitet i legalnost Kućnome redu koji je dodatan akt kojim se definiraju pravila lijepog ponašanja.

Naime, u svim višestambenim zgradama, posebice onim s velikim brojem korisnika, poseban je problem održavanja kućnog reda. Očekivanja stanara tu su nerijetko veća od realnih mogućnosti. Od upravitelja i ovlaštenih osoba često se očekuje da budu čuvari reda i smatra se da je to dio usluge i dužnosti za koje su plaćeni.

No ugovorna se obveza upravitelja odnosi na zajedničke dijelove zgrade, a nikako na rješavanje problematičnog ponašanja. Zbog toga se stanari obraćaju policiji, komunalnom redarstvu, inspekcijskim službama, servisnim službama, mjesnim odborima ili lokalnoj samoupravi, no njihov je učinak obično kratkotrajan i zato je odluka o kućnom redu vrlo važna.

Stupanj njenog provođenja pokazatelj je kulture stanovanja, kao i regulacije odnosa među suvlasnicima.

Najčešći problemi u zgradama su:

• ostavljanje stvari na zajedničkim dijelovima zgrade (hodnicima, protupožarnim stubištima, tavanskim prostorijama i sl.)
• neprimjereno odlaganje otpada
• hranjene divljih životinja i ptica
• neprimjereno držanje i vođenje kućnih ljubimaca
• bučni radovi i adaptacije u stanovima u nedopušteno vrijeme
• sanitarna onečišćenja
• neprimjerena dječja igra
• remećenje prava na noćni mir
• neizvršavanje zajedničkih dužnosti i slično

Sve bi ovo moglo biti riješeno uz dobru volju, samosvijest, disciplinu te poticanje dobrosusjedskih odnosa i solidarnosti. Međutim, u praksi to često nije ostvarivo. 

Što Kućni red može definirati?

Dražen Pomper, direktor jedne zagrebačke tvrtke koja se bavi upravljanjem zgradama, kaže da Kućni red definiraju suvlasnici na razini zgrade i taj dokument ne bi smio biti u suprotnosti s propisima RH.

- Unutar propisa možemo što želimo. To definiramo u kućnom redu i tu svoju volju pravno uobličimo i kroz međuvlasnički ugovor gdje navodimo koje će biti konzekvence za one koji se ne pridržavaju pravila. Suvlasnici kazne određuju sami na temelju Međuvlasničkog ugovora, znači moraju smisliti takve kazne da su provedive – kaže Pomper.

Postoji rješenje!

Naime, formalno pravno je moguće i kažnjavati one koji se ne drže Kućnoga reda. Kako? Pročitajte OVDJE.