Gradovi duhova - u Hrvatskoj prazna četvrtina stanova namjenjenih za stanovanje

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su u Hrvatskoj bila ukupno  2.391.944 stana. Podatak je to koji je proizašao iz Popisa stanovništva iz 2021. godine. Spomenuti broj je 6,5 posto veći u odnosu na popis iz 2011. godine. 

Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove (2.028.725) bio je veći za 6,1 posto. Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok se u znatnoj mjeri (za 43,0 posto) povećao broj privremeno nenastanjenih stanova.

Osim u stanovima, kućanstva su živjela i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1.976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1.441. 

Izvor: DZS

U konkretnim brojevima to izgleda ovako: 

Kada se priča i pokazuju postoci, rijetko se može dobiti prava slika. Primjerice, kada je nešto 1 i doda se 1, to je rast od 100 posto. Navedena tablica pokazuje da je u razmaku od deset godina "nestalo" nešto više od 63.000 stanova u kojima se živjelo, a da se pojavilo čak 179.000 stanova u kojima se privremeno živi te još 41.000 stanova u kojima se obavlja djelatnost. 

Istodobno, dakle, od 2011. godine do 2021. godine broj IZGRAĐENIH stanova za slatno stanovnje, pokazuju podaci DZS-a, iznosio je gotovo 128.000 (točan broj je 127.777, op.a.). 

Iz svega navedenoga jasno se vidi da, unatoč činjenici da se stanovi izgrađuju (iako ne tempom i količinom dovoljnom da bi zadovoljila tržište), oni ostaju prazni u većem dijelu godine. Stvaramo gradove (kvartove) duhova.

Koliko su prazni?

Opći podaci DZS-a pokazuju na općoj razini u kojem se stanju nalazi Hrvatska po pitanju broja (ne)nastaljenih stanova. No, kada se dublje i detaljnije analiziraju podaci, slika stanovanja je, u najmanju ruku, zanimljiva. 

Naime, u javnosti se već neko vrijeme barata s podatkom o 600.000 praznih stanova. Govori se još o 230.000 stanova u kratkoročnom najmu, a 115.000 služi za poslovne djelatnosti. Dakle, 958.000 stanova odnosno 40 posto njih ne koristi se za stanovanje. 

S obzirom na to da je statistika, iako egzaktna, podložna prilično drugačijim tumačenjima, slijedi popis gradova s najvećim brojem nenastanjenih stanova. Šest hrvatskih gradova imaju više od po 10.000 praznih stanova na svome području, a koji su namijenjeni primarno za stanovanje. Pored tog podatka, u tablici koja slijedi pokazujemo podatak ukupnog broja stanova na tom području te udio praznih stanova u ukupno broju stanova. Napominje se još jednome - riječ je u broju praznih stanova koji su namjenjeni stanovanju, ne o stanovima koji se koriste povremeno.

Izvor: DZS; Obrada: Tin Bašić

S obzirom na to da se statistika može svakako tumačiti, evo nekoliko zaključaka navedenih podataka. 

• Zagreb ima više praznih stanova nego Split ukupno stanova
• Zagreb ima više praznih stanova nego ostalih pet zajedno
• Zagreb ima ukupno više stanova nego spomenutih pet gradova zajedno 
• Broj praznih stanova u Zagrebu čini 14 posto svih praznih stanova u RH
• ČETVRTINA stanova u RH, namjenjenih za stanovanje, je PRAZNO
• Šibenik i Zadar su iznad tog prosjeka

S druge, pak, strane, postoje općine (gradovi) s ukupno najmanjim brojem PRAZNIH stanova u Hrvatskoj. Top pet su:

Izvor: DZS; Obrada: Tin Bašić

Dodatnom analizom, može se dobiti i podatak onih općina i gradova koji imaju najmanji udio praznih stanova u odnosu na ukupni broj stanova. Manje od 10 posto praznih stanova ima OSAM općina i gradova u Hrvatskoj. 

Izvor: DZS; Obrada: Tin Bašić

S druge strane, čak 26 općina i gradova u Hrvatskoj ima udio praznih stanova u odnosu na ukupni broj stanova viši od 50 posto. Inače, valja napomenuti da podaci DZS-a obrađuju stanje ukupno 572 općine i grada (u podacima su obrađna i zagrebačka naslelja kao što su priomjerice Trešnjevka Jug, Črnomerec i tako dalje). 

Gradovi i općine duhovi?

Slijede podaci općina i gradova koji imaju više od 60 posto stanova prazno. No, samo jedna ima taj omjer viši od 70 posto. 

Buduća stambena politika morat će u najvećoj mogućoj mjeri potaknuti oživaljvanje tržišta nekretnina, odnosno potaknuti da se četvrtina praznih stanova u HRvatskoj namjenjenih za stanovanje stavi u funkciju. Nažalost, najveći problem je Zagreb, odnosno činjenica da je u Zagrebu najveći broj stanova. Nije isto usposraviti kriterije i politike za rješavanje problema u Zarebu i u općini Civljane. 

Nažalost, vrlo vjerojatno će se dogdoditi da će se problemi u velikim gradovima početi rješavati, da će se dio sada praznih stanova "staviti na tržište", no oni stanovi u oopćini Civljane ili općini Lanišće će vrlo vjerojatno i dalje ostati prazni. 

Projekt ‘Postoji li priuštivo stanovanje u Hrvatskoj?’ autora Tina Bašića, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.