TVRTKE I OBRTI - Samo na modelu obračuna poreza može se 'zaraditi'

Veronika Galić je na konferenciji 'Financijske pismenosti Toni Milun', održala predavanje u kojem je poduzetnicima detaljno pojasnila sve vrste oporezivanja s ciljem plaćanja nižih poreza. Izuzetno je važno na samom početku odabrati najbolji način ne/oporezivanja unutar mogućnosti koje nam zakon dopušta, a u svrhu jednostavnosti poslovanja, odnosno ostvarivanja veće dobiti. 

Inače, Veronika Galić je računovodstvena djelatnica i ima više od 20 godina samostalne djelatnosti i specijalistica je za poreze. 

Galić je na konkretnim primjerima iz prakse pokazala kome se i u kojem trenutku isplati promijeniti vrstu oporezivanja. Zbog čestih izmjena zakonskih i poreznih propisa, nažalost, poduzetnici ne koriste u dovoljnoj mjeri mogućnosti smanjenja poreznih obveza te zbog toga plaćaju veće poreze.

Donosimo dijelove predavanja Veronike Galić koje možete pogledati na internetskim stranicama konferencije.

Predavanje se odnosilo na obrte te male i srednje poduzetnike. 

U Hrvatskoj postoji puno vrsta poreza i jedna smo od zemalja koja ih ima najviše. Galić se u svome predavanju fokusirala na dvije vrste poreza: 

• Porez na dohodak/dobit
• Porez na dodanu vrijednost

Ako je netko otvorio obrt, tada plaća porez na dohodak, a ako je otvorio trgovačko društvo (primjerice d.o.o.) tada plaća porez na dobit.

Pokrećem posao - što otvoriti, obrt ili d.o.o.?

Nekoliko je načina oporezivanja, što ovisi o načinu poslovanja odnosno koji je oblik subjekta. 

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Ako je netko odlučio biti obrtnik, tada može birati način oporezivanja. TRI su načina, a kolokvijalno ih zovemo:

• paušalisti
• dobitaši
• dohodaši 

Kako otvoriti obrt ili trgovačko društvo u svega par klikova

Ako se netko odlučio na trgovačko društvo (ili j.d.o.o. ili d.o.o.), bira se porez na dobit prema računovodstvenim propisima ili prema novčanom načelu. A razlika je ogromna.

Zakonodavac je dao mogućnost birati između spomenute dvije kategorije. Dakle, oporezivanja po:

• računovodstvenim propisima
• novčanom načelu

Jako je važno znati koje su porezne stope prilikom otvaranja tvrtke. 

Stope poreza

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Ako se otvara trgovačko društvo, plaćat će se porez po stopi od deset posto ako su prihodi do 7,5 milijuna kuna, odnosno po stopi od 18 posto ako su prihodi viši od 7,5 milijuna kuna. 

Ako se otvara obrt, tada će se plaćati porez po stopi od 20 odnosno 30 posto.

Kada se ovi brojevi promatraju na ovaj način, tada se nameće zaključak da je otvaranje trgovačkog društva isplativije. No nije sve tako jednostavno. Naime, obrti imaju i neoporezivu kategoriju i mogućnost paušalnog oporezivanja. 

Osnovica poreza na dohodak i prirez (OBRT)

Većina obrta 'radi' u sustavu poreza na dohodak gdje je stopa oporezivanja 20 posto. No u ovom dijelu postoji neoporezivi dio dohotka u iznosu od 4.000 kuna mjesečno, odnosno 48.000 kuna godišnje. 

Dakle, porez će se obračunavati na razliku između naplaćenih izlaznih računa i plaćenih ulaznih računa. Jednostavno rečeno: 

• naplatili - platili = razlika (to čini osnovicu)
• na to dodajemo 20 posto plus prirez i to će se platiti u proračune grada i države

Osnovica poreza na dobit

Ova osnovica je isto RAZLIKA. Ali razlika je između prihoda i rashoda.

• Pod time se računaju IZLAZNI računi i primljeni ULAZNI računi.

KLJUČNO - naplata tih računa, u većini slučajeva, nije bitna. 

Na ovako dobivenu razliku platit će se 10 posto poreza. No, u ovome slučaju nema neoporezivog dijela. Računica je jednostavna:

• Izdano XY - primljeno XY = Razlika na koju se plaća 10 posto poreza. 

Primjeri oporezivanja

Ispravan način oporezivanja može stvoriti razliku u dobiti (profitu). Hipotetski primjer:

• obrtnik 'dohodaš', dakle plaća se 20 posto poreza plus prirez:

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Obrtnik je NAPLATIO 500.000 kuna, a platio je 200.000 kuna. Dohodak je 300.000 kuna. Od toga se oduzima oporezivi dio, što znači da je oporeziva OSNOVICA 252.000 kuna. 

Kada se doda stopa poreza i prireza, u proračun će se uplatiti 59.472 kune. 

No postavlja se pitanje - je li odabir vrste subjekta i oporezivanja bio ISPRAVAN?

• ODGOVOR - odabir NIJE BIO ISPRAVAN!

S obzirom na navedene iznose u primjerima, bolji izbor bila bi kategorija TRGOVAČKO DRUŠTVO. Naime, u navedenom slučaju plaćao bi se POREZ NA DOBIT. 

Slijedi primjer - isti brojevi, druga vrsta subjekta. 

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Prihod iznosi 500.000 kuna, rashod je 200.000 kuna. No, u rashode trgovačkih društava može se slobodno uračunati iznos direktorske plaće.

• KLJUČNO - obrtnik NEMA ISPLATU PLAĆE u sustavu poreza na dohodak. A kada ste vlasnik trgovačkog društva IMATE PLAĆU!

Dakle, iznos plaće ulazi u trošak poslovanja. 

Kada se sve zbroji i oduzme, osnovica je 243.600 kuna, a stopa poreza je deset posto, što znači da iznosi 24.360 kuna.

Riječ je o velikoj razlici između dva primjera: 

• PRIMJER 1: OSNOVICA - 252.000 kuna,
• POREZ i PRIREZ - 59.472 kuna
• PRIMJER 2: OSNOVICA - 243.600 kuna
• POREZ i PRIREZ  - 24.360 kuna

Razlika je u 35.112 kuna, odnosno jedan oblik platio je 145 posto više poreza i prireza od drugog oblika poslovanja. 

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Žutom bojom u grafovima označen je iznos poreza koji se plaća. Što su iznosi viši, to je žuti dio veći.

Primjeri poreza na dobit

Zakonodavac je tvrtkama dao pravo na izbor, što je dobro za poduzetnike, ali mrsko računovođama. Obračun poreza na dobit može se raditi, kao što je naznačeno, na dva načina, i to prema:

• računovodstvenim propisima
• novčanom načelu

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Većina trgovačkih društava radi temeljem računovodstvenih propisa, a to znači da OSNOVICU predstavlja izdani račun i primljeni račun - bez obzira na to je li račun plaćen.

Dakle, je li tvrtka naplatila izdane račune ili ne, to u ovome slučaju nije važno. Ima li tvrtka taj novac ili nema, to nije važno. Porez na dobit je 100.000 kuna (primjer s grafike). 

U drugoj mogućnosti obračuna (novčano načelo) osnovicu predstavlja plaćeni račun i isplaćena sredstva, zapravo nešto slično kao i kod obrta. 

Kako promijeniti način oporezivanja?

U računovodstvu i porezima nitko ne krvari, sve se može riješiti, samo je pitanje procedure. Dva su načina. 

1. Poslovali smo kao obrt, preplatili smo porez. Obavijestiti Poreznu upravu da se mijenja način oporezivanja s 'dohotka na dobit'. Ostalo rješava knjigovođa.
• Bitno znati - postupak se radi na datum 1. siječnja!
2. Prerasti u d.o.o.. Obrtnici u nekim slučajevima nemaju povoljan položaj (odgovaraju vlastitom imovinom, banke ih drugačije procjenjuju, (potencijalni) poslovni partneri drugačije gledaju). 
• Što napraviti? Paralelno s obrtom otvoriti trgovačko društvo i upisati ga u sustav PDV-a. Cijela imovina i gospodarska cjelina obrta prenese se u trgovačko društvo. 

Ulazak u sustav PDV-a

Ulazak u sustav PDV-a ovisi o puno faktora - načinu poslovanja, klijentima, investicijama. Nema jedinstvenog odgovora. Prije takve odluke, važno je sagledati i pozitivne i negativne strane. 

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Važno je naglasiti da poduzetnik ne treba razmišljati o PDV-u jer je to prolazna stavka u poslovnim knjigama. PDV uvijek plaća netko drugi - klijent, fizička osoba... 

S druge strane, ako poduzetnik ima godišnji promet do 300.000 kuna i posluje s fizičkim osobama, naravno da se ne isplati ući u sustav PDV-a. Primjerice - razlika je platiti šišanje 100 ili 125 kuna (100 plus PDV). Ulaskom u sustav PDV-a poduzetnik ostaje konkurentniji. 

Kao i u načinu oporezivanja, može se izabrati i način obračuna PDV-a.

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

Sve više poduzetnika odabire način obračuna PDV-a temeljem naplaćenih računa jer su tako sigurni da imaju dovoljno novca za platiti PDV. Ne ovise o tome hoće li im i kada klijent platiti za robu ili izvršenu uslugu. 

• UVJET - prihod mora biti 7,5 milijuna kuna i više

Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

S druge strane, postoji i mogućnost izlaska iz sustava PDV-a - smanjio se obujam posla, visoki troškovi....

Postoji nekoliko uvjeta za takav postupak.

 
Izvor - Konferencija financijske pismenosti Toni Milun

OSTANAK u PDV-u

Postoje dvije 'cake'

• Ako je poduzetnik dobrovoljno ušao u sustav PDV-a, TRI godine MORA biti u sustavu PDV-a
• Ako je poduzetnik ušao u sustav PDV-a, po 'SILI ZAKONA', odnosno promet je tijekom godine prešao 300.000 kuna, već iduće kalendarske godine može se IZAĆI iz sustava PDV-a
• pod uvjetom da je promet bio manji od 300.000 

ZAKLJUČAK

Važno je posavjetovati se sa stručnjakom, opcija je puno, mogućnosti su brojne. Treba iskoristiti sve mogućnosti koje zakoni i propisi pružaju, a ima ih. 

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.