TOP 5 razloga zašto je dobro poslovati i/ili raditi u manjoj sredini

Naravno, svaka medalja ima dvije strane, ništa nije crno-bijelo i sve ima svoje prednosti i nedostatke. Pa tako i život u velikom gradu ili malom prigradskom naselju, turističkom mjestu, manjem gradu ili u ruralnim sredinama. Ali mi ćemo se ovdje fokusirati isključivo na prednosti i pozitivu.

1. Prijevoz

Možete li zamisliti život bez gužve? S prometnim gužvama se u velikim gradovima susrećemo svakodnevno i nemoguće ih je izbjeći. Uvijek negdje kasnimo, čekamo prijevoz i žurimo, a to jako utječe na raspoloženje i čini nas nervoznima.

Svima su dobro poznate prometne gužve u velikim gradovima poput Zagreba, Rijeke ili Splita. Pogotovo u jutro kada se ide na posao i poslije podne kada se vraća s posla gdje su, ne samo glavne prometnice, nego apsolutno sve ceste i ulice prekrcane automobilima koji većinu vremena stoje i kreću se mic po mic.

Takvi se prizori ne mogu baš vidjeti u manjim gradovima, jer čim ima manje stanovnika ima i manje automobila. Ali ne samo to. Najčešće udaljenost od kuće do posla nije toliko velika pa se može ići pješke, biciklom ili javnim prijevozom. No čak i da je velika udaljenost od kuće do radnog mjesta, opet se dođe brže jer nema toliko vozila na cesti.

2. Jeftiniji život

Ovo se može nadovezati na prvu pozitivnu stvar – prijevoz. Ne troši se toliko na gorivo, a svima je poznato koliko su cijene goriva porasle.
Osim toga, cijene gotovo svega su niže u manjim sredinama (doduše, ima iznimaka pogotovo u turističkim dijelovima Hrvatske). Namirnice, dječja hrana, kava u kafićima, teretana, sportske aktivnosti... Također, treba imati na umu da, primjerice, Zagreb ima najviši prirez, što automatski diže cijene svega. Prirez ovisi od mjesta do mjesta, a i porezi nisu svugdje jednaki. Uz to, mnoge jedinice lokalne samouprave subvencioniraju određene poreze za određene poslovne aktivnosti što isto utječe na cijene.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da su u mnogim manjim mjestima diljem Hrvatske cijene nekretnina znatno povoljnije. Tako, primjerice, u Virovitici možete kupiti prekrasnu kuću s okućnicom za manje novca nego prosječan stan u Dubrovniku ili Zagrebu. Osim toga, u zadnje vrijeme JLRS-ovi u manjim sredinama objavljuju sve više javnih poziva za sufinanciranje rješavanja stambenog pitanja mladih, što nije za zanemariti.

3. Više slobodnog vremena

I ovo je na neki način povezano s prijevozom do posla. Ako se ne gubi cca dva sata dnevno na vožnju, kojim god prijevoznim sredstvom, od točke A do točke B i natrag, onda ostaje više vremena koje se može provesti s obitelji, prijateljima, u prirodi ili pak za uživanje u hobijima i drugim aktivnostima.

4. Zajedništvo

U manjim mjestima se gotovo svi poznaju. To može imati i mnogo mana, ali većina ljudi voli imati mnogo prijatelja i družiti se. Vrlo je vjerojatno da ćete u manjem gradu imati češće kontakte sa susjedima, a to je dobra prilika za razvijanje dobrosusjedskih odnosa. Naime, to uvelike može pomoći u mnogim situacijama – na primjer, za vrijeme godišnjeg odmora dok niste kod kuće možete se osloniti na susjeda od povjerenja koji može paziti na vaš dom (a znamo da su, primjerice, u ljetnim mjesecima provale i krađe česte), ili može prošetati vašeg psa ako ste se negdje zadržali ili vam može otići u nabavku dok ležite doma s migrenom, temperaturom ili slomljenom nogom.

Općenito je osjećaj zajedništva nešto što mnoge navodi na život u manjim mjestima. Ljudi su međusobno bliski, osjećaju se sigurnije i zaštićenije, a to je ljudima prilično potrebno, pogotovo ako se dogodi neki problem. Sugrađani, susjedi i drugi bliski ljudi najčešće će biti tu za priskočiti u pomoć.

Osim toga, ako ste odrasli u toj manjoj sredini i nije vas potraga za poslom natjerala na preseljenje u drugi (veći) grad, ostajete blizu svoje obitelji i ne odvajate se od prijatelja.

5. Poslovne mogućnosti

Da, u velikom gradu je vrlo vjerojatno veći izbor raznih poslovnih mogućnosti. No s obzirom na to da nas je koronasituacija primorala na rad od kuće taj se oblik rada uvelike ukorijenio i sada kada nas pandemija više na to ne tjera. A to je jedna od dobrih mogućnosti za život i rad u manjem, mirnijem mjestu.

Osim toga, neke su tvrtke izmjestile svoje poslovanje ili otvorile podružnice u manjim mjestima. Među njima je i Financijska agencija koja je prije tri godine počela s pozicioniranjem svojih centara tehnologije i znanja u dijelovima Hrvatske gdje postoje fakulteti informatike i računarstva, a sve s ciljem da privuku buduće stručnjake još za vrijeme studija i pomogla im pri zapošljavanju u sredinama u kojima žive.

Finini IT razvojni centri

Fina ovim pothvatom želi pomoći mladima da ostanu u svom zavičaju, zaposle se i profesionalno razvijaju. Također, razvojem IT centara u manjim gradovima Fina želi biti partner akademskoj zajednici, ali se i pokazuje kao društveno odgovorna organizacija.

Ovi su centri važan čimbenik u razvoju i nadogradnji Fininih proizvoda i usluga, a veliku mrežu poslovnica Fina iskorištava za zapošljavanje stručnjaka iz lokalnih zajednica te privlačenje studenata koji studiraju u svom kraju.

Do sada je aktivno 11 razvojnih centara:

• Zabok
• Split
• Virovitica
• Bjelovar
• Kutina
• Vukovar
• Osijek
• Čakovec
• Koprivnica
• Rijeka
• Požega

A u planu je otvaranje razvojnih centara u Varaždinu i Slatini.

Osim razvoja IT rješenja, kroz razvojne centre želi se pronalaziti i razvijati poslovne prilike, a posebno kao povezivanje i razvijanje partnerskih odnosa s lokalnom poslovnom zajednicom. Prvi takav centar pokrenut je u Splitu 2019. godine kada su krenuli s malim timom stručnjaka koji je radio na projektu Prisilne naplate osnova za plaćanje. S obzirom na to da je postao jedan od važnijih Fininih servisa, bilo je potrebno povećati razvojni tim. Iz Fine su shvatili da im pokretanje takvih timova donosi veću učinkovitost i pokrivenost diljem Hrvatske, a to ih je potaknulo da krenu dalje s osnivanjem razvojnih centara.

Finini razvojni centri su moderni informatički hubovi i središnja lokalna točka okupljanja IT sektora, moderno su uređeni, prilagođeni potrebama rada u IT industriji i opremljeni tehnološki naprednom opremom. Trenutno u Fininim razvojnim centrima radi 77 zaposlenika među kojima su i dugogodišnji zaposlenici Fine, ali i novozaposleni stručnjaci te 27 studenata.

Među studentima koji rade u razvojnim centrima su Finini stipendisti, no ima i onih koji nisu stipendisti, ali su prepoznali Finu kao dobru priliku za ulazak u poslovni svijet.

Naime, Fina je još 2017. godine uvela program stipendiranja studenata, a otada je za te namjene izdvojila gotovo dva milijuna i 600 tisuća kuna.

Dakle, prilike se stvaraju i otvaraju te kada ima volje (s obje strane – poslodavca i posloprimca) ima i načina, a to je odlična prilika za mirniji, ugodniji i bezbrižniji život, u maloj lokalnoj sredini.

Sadržaj podržava