- Prvi koraci u zdravom životu: Kako potaknuti djecu na vježbanje
- Kako izgraditi snažan brend i prepoznatljivost na tržištu?
- 10 trikova za bolje i jednostavnije glačanje
- Kako se pripremiti za mirovinu: Planirajte sada, uživajte kasnije
- Koliko su potrošači sigurni u digitalnom svijetu?
- Kako obojiti pisanice “bez kemije” i aranžirati stol za Uskrs?
- Što dobar brend čini dobrim brendom
- Spremanje odjeće na dulje vrijeme: kako da ostane "svježa", a vi izbjegnete Sizifov posao?
- Savjeti za vođenje tima u malom i srednjem poduzeću
- Kako na pravi način očistiti ekrane, a kako tipkovnicu i miša?

Sigurno ste već čuli da netko ima beneficirani radni staž i jednostavno objašnjenje da je radio, na primjer, 25 godina, ali zbog tog staža mu se, jednostavno rečeno, 'broji' kao da je radio, primjerice, 35 godina. Samim time, i mirovina će mu uz druge obračunske dodatke iznositi više nego nekome tko je radio 25 godina, a nema beneficirani radni staž. Taj netko nema 'beneficije', odnosno određene povlastice zbog svog zanimanja ili radnog mjesta na kojem je proveo radni vijek.
Treba odmah pojasniti da je način utvrđivanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se računa beneficirani staž u općem mirovinskom sustavu propisan Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Koja radna mjesta 'zaslužuju' beneficirani staž?
Osiguranici kojima 'ide' beneficirani radni staž zaposleni su na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima, stoji u Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tu također pripadaju i osiguranici kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla.
U treću skupinu osiguranika koje mogu ostvariti beneficirani radni staž ulaze osobe s invaliditetom. Tu Zakon spominje osobe:
- oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti
- oboljele od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti
- slijepe osobe, gluhe osobe, gluhoslijepe osobe
- osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis)
- osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica
- osobe s Downovim sindromom.
Njima se, piše dalje u Zakonu, staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Nadalje, računa im se staž osiguranja s povećanim trajanjem ako su zaposleni s punim radnim vremenom ili sa skraćenim radnim vremenom, koje se prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi i kolektivnom ugovoru smatra kao zaposlenje s punim radnim vremenom.
Sve po propisima
Iz Ministarstva rada ističu da se za točno određeno radno mjesto mora priložiti sva potreba stručna dokumentacija koja potkrjepljuje da to mjesto uistinu i treba ostvarivati pravo na beneficirani staž. Osim radnog mjesta, uvažava se i zanimanje koje je definirano ugovorom o radu. Ako se pak beneficirani staž traži za više radnih mjesta, mora biti priložena stručna dokumentacija za svako pojedinačno radno mjesto.
Također, u stručnoj dokumentaciji mora biti naveden i podatak o broju ozljeda na radu i bolovanja na pojedinom radnom mjestu u razdoblju od pet godina te o profesionalnim bolestima u razdoblju od 10 godina.
Osim Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, beneficirani staž uređen je i posebnim propisima za pojedine kategorije osiguranika (npr. vojska, policija, vatrogasci, pomorci i dr.).
Zanimanja i radna mjesta
Sigurno vas zanimaju koja su to zanimanja i radna mjesta koja 'osiguravaju' beneficirani radni staž zbog posebne težine.
Da ne duljimo, radi se o:
- opernim pjevačima,
- ribarima,
- dimnjačarima,
- roniocima spužvi i koralja,
- monterima dalekovoda,
- balerinama,
- vozačima tramvaja,
- tkalcima na tkalačkim stanovima,
- policajcima,
- vatrogascima,
- talioničarima i ljevačima u čeličanama,
- brodoskelarima i brodotokarima,
- pilotima aviona i helikoptera,
- nastavnicima padobranstva...
Ovisno kojoj kategoriji radnik pripada, za odrađenih 12 mjeseci može mu se računati 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža. Koliku točno beneficiju možete dobiti, možete se dodatno informirati u Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.
*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.
Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.
- DOBRO JE ZNATI
Kako napraviti mjesta na Gmailu, bez plaćanja
- PRIRODNIJE METODE
Kako se riješiti mrava u stanu i vrtu?
- BANKOVNI RAČUNI
Što je osnovni račun i hoće li ga se isplatiti otvoriti?