posao
Izvor: StartupStockPhotos from Pixabay
DESET KORAKA

Što sve trebate učiniti da biste otvorili paušalni obrt

Ako ste odlučili da je krajnje vrijeme da budete sam svoj gazda i odabrali ste paušalni obrt kao vrstu poslovnog subjekta onda je dobro znati koji su koraci potrebni da biste taj obrt i otvorili.

Dobra je vijest da je otvaranje obrta od 1. rujna 2021. godine potpuno besplatno.

Postoje tri vrste obrta:

  • Vezani obrt – kod ovakvog obrta vlasnik, ili netko koga ćete zaposliti, mora biti stručno osposobljen, imati odgovarajuću stručnu spremu ili položen majstorski ispit za djelatnost kojom se namjeravate baviti.
  • Slobodni obrt – u ovom slučaju trebaju se ispunjavati opći uvjeti za obavljanje obrta
    • ne smijete imati pravomoćnu zabranu obavljanja određene djelatnosti
    • trebate imati pravo korištenja prostorom, ako je to potrebno
  • Povlašteni obrt – za ovu vrstu obrta je potrebna povlastica

Informacije o povlaštenim i vezanim obrtima možete pronaći u Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima.

Nakon što ste ovo apsolvirali, provjerili, odredili, pogledajte koji su sljedeći koraci do vlastitog obrta:

1. Djelatnost, ime i sjedište

Prvo trebate točno definirati koja će biti vaša djelatnost (ili više njih), s time da trebate uzeti u obzir da je jedna djelatnost glavna, a ostale su dodatne. To određujete sami, po definicijama Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Imajte na umu da biste od glavne djelatnosti trebali najviše uprihoditi, odnosno da izdane fakture većinom imaju veze s glavnom djelatnosti.

Nakon toga određujete ime pod kojim će obrt poslovati. To ime određujete sami, ali dobro je imati na umu da bude nekako povezano s glavnom djelatnosti kojom ćete se baviti, no to nije nužno. Ime treba imati oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište te može sadržavati i posebne oznake.

Što se pak sjedišta tiče, to je mjesto u kojem će se obavljati obrt. Ako će se obrt obavljati na više mjesta, onda obrtnik treba odrediti jedno od tih mjesta kao sjedište. Ako pak za obavljanje obrta nije potreban prostor, onda kao sjedište odaberite mjesto u kojemu imate prebivalište, odnosno boravište.

Treba imati na umu i da ako je sjedište obrta u prostoru koji je u vašem suvlasništvu ili vlasništvu npr. supruge, roditelja, obitelji, trebate od te osobe dobiti pismenu izjavu o suglasnosti da prijavite obrt na toj adresi.

2. Upis u Obrtni registar

Obrt možete osnovati u nadležnom uredu, ovisno o tome gdje je sjedište obrta. Na Portalu Obrtnog registra Republike Hrvatske možete pretražiti po županijama gdje su i koja su upravna tijela nadležna za upis u Obrtni registar.

Sa sobom trebate ponijeti ispunjeni OR obrazac, osobnu iskaznicu ili putovnicu, a potrebno je priložiti i ugovor o zakupu poslovnog prostora ili izjavu o ustupanju poslovnog prostora na korištenje i vlasnički list.

Osim na ovaj 'uživo' način, obrt možete otvoriti i online, što je u doba pandemije preporučljivo, a vrlo je jednostavno i brzo, putem sustava e-obrti i Fininog sustava START. Imajte na umu da se za prijavu putem sustava e-obrti prihvaćaju sve razine vjerodajnica, dok se za sustav START prihvaća Finin osobni identifikacijski certifikat visoke razine sigurnosti ili elektronička osobna iskaznica (eOI).

Nakon što dobijete Obrtnicu krenite na sljedeće korake.

3. Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Svoj novootvoreni obrt trebate prijaviti i u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Za prijavu na Mirovinsko osiguranje u Narodnim novinama kupite obrasce:

Na tim obrascima ispunite sve podatke i potpišite se kao vlasnik obrta. Kada to predajete u Mirovinsko osiguranje trebate ponijeti i presliku rješenja o početku poslovanja obrta.

Dobro je znati - kada registrirate obrt možete odrediti datum početka poslovanja. Na primjer, obrt ste registrirali 20. rujna, a kao datum početka poslovanja odredili ste 15. listopada. To znači da možete predati svu dokumentaciju u Mirovinsko osiguranje, ali ono počinje s 15. listopada, odnosno s onim datumom koji ste odredili kao početak poslovanja obrta.

Nakon što ste upisali obrt u Mirovinsko osiguranje, automatski ćete biti upisani i u zdravstveno osiguranje. Međutim, zna se vrlo rijetko dogoditi da netko završi u virtualnom svijetu pa zdravstveno osiguranje ne dobije potvrdu od mirovinskog, stoga svakako nakon desetak dana nazovite HZZO i provjerite je li sve u redu.

Osim što sve ovo možete vi obaviti sami 'pješke', postoji opcija da to za vas napravi računovođa online putem, ako imate računovođu i ako ste mu dali ovlaštenje. Naravno, i vi možete sami sve to obaviti online za što trebate od Fine dobiti pristupnicu, no to je preporučljivo za poslovne subjekte s više zaposlenika, jer za one manje i nije možda baš najisplativije. 

Paušalni obrtnici koji rade kod drugog poslodavca ne prijavljuju se u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

4. Prijava u Poreznu upravu

U roku od osam dana od trenutka početka obavljanja djelatnosti obrt trebate prijaviti u Poreznoj upravi nadležnoj prema prebivalištu obrtnika, radi upisa u registar poreznih obveznika. Ovdje možete potražiti adresu vašeg područnog ureda Porezne uprave.

Za prijavu u registar poreznih obveznika potrebno je ispuniti Obrazac RPO koji možete kupiti u Narodnim novinama ili preuzeti s web stranice Porezne uprave.

Pri prijavi u Poreznu upravu također ulogu ima datum koji ste odredili kao početak poslovanja obrta. Dakle, ako je 15. listopada određen početak poslovanja obrta, od Porezne uprave možete dobiti samo potvrdu da ste predali papire za poreznu prijavu, a rješenje ćete dobiti tek nakon 15. listopada, bez obzira što već imate obrtnicu. Ako vam se žuri, možete sami otići u Poreznu upravu i preuzeti rješenje, a ako vam nije hitno, čekajte da dođe poštom.

5. Porezne knjige

Vlasnici paušalnog obrta dužni su imati i predavati sljedeće dokumente:

a) Obavezno

  • PO-SD obrazac – predajete ga Poreznoj upravi najkasnije 15. siječnja za prethodnu godinu poslovanja. U ovom se obrascu kvartalno zbrajaju svi prometi unutar godine te se na temelju toga obavlja povrat ili nadoplata poreza i prireza.
  • Odluku o visini blagajničkog maksimuma kojom obrtnik određuje svotu blagajničkog maksimuma, bez obzira poslujete li s gotovinom ili ne.
    • Ako poslujete s gotovinom, stanje fiskalne blagajne uvijek mora odgovarati stvarnom stanju.
    • Svaki iznos iznad blagajničkog maksimuma na kraju radnog dana odgovorna osoba mora položiti na račun obrta najkasnije sljedeći radni dan.
  • Interni akt o fiskalizaciji kojim se donosi odluka o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima. Interni akt donosi se bez obzira je li obrtnik posluje s gotovinom ili ne. Svi obveznici fiskalizacije, a to su svi poduzetnici, su dužni donijeti interni akt o organizaciji poslovanja

b) Ovisno o djelatnosti, poreznoj obvezi i sl.

  • Knjiga prometa – tu se bilježe sve transakcije obavljene u gotovinskom ili bezgotovinskom prometu. Knjiga prometa može se voditi u pisanom ili elektronskom obliku. Knjigu prometa vodite za sebe tijekom cijele kalendarske godine i nije potrebno predati je Poreznoj upravi. Detalje o Knjizi prometa možete pronaći ovdje.
  • Fiskalna blagajna je obaveza za sve gospodarske subjekte koji rade s gotovinom. S druge strane svi gospodarski subjekti (pa tako i udruge) moraju prilagoditi svoje račune Zakonu o fiskalizaciji.

Dobra je fora da je Plavi ured pripremio Excel program za izradu računa u paušalnom obrtu, pa si to pogledajte.

6. Otvaranje žiro računa

Ovo je zbilja najjednostavnije – uzmite osobnu iskaznicu, rješenje o osnivanju obrta i obrtnicu te otiđite u banku otvoriti žiro račun.
Zbog pandemije, neke su se banke prilagodile i nude mogućnosti online otvaranja računa, ali to morate provjeriti na stranicama banke u kojoj želite otvoriti žiro račun.

7. Obvezni porezi i doprinosi

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem Porezne uprave, odnosno nadležne ispostave prema mjestu prebivališta/boravišta poreznog obveznika.

Ovisno o ostvarenim ukupnim godišnjim primicima ili svoti predviđenih primitaka za tekuću godinu za novog poreznog obveznika koji započinje obavljati djelatnost, godišnji paušalni porez na dohodak za samostalnu djelatnost za 2021. godinu utvrđuje se u pet razina koje možete pogledati ovdje.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja, i to u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.

Obvezni mjesečni doprinosi plaćaju se do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec prema iznosima u sljedećim tablicama:

8. Komorski doprinosi

Obrtnici koji su obrt otvorili nakon 1. siječnja 2021. godine oslobođeni su plaćanja komorskog doprinosa u prve dvije godine poslovanja. Obrtnička komora pismenim putem obavještava obrtnike o pravu na oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa u prvoj godini poslovanja, a također o tome obavještava i Poreznu upravu.

9. Zaštita na radu

Obrtnik koji je isključivo samozaposlena osoba ne podliježe inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu. Naime, Zakon o zaštiti na radu ne odnosi se na samozaposlene osobe, a to su vlasnici obrta.

Međutim, ako obrtnik ima zaposlene osobe, naučnike, polaznike stručnog osposobljavanja itd. više se ne smatra isključivo samozaposlenom osobom te podliježe inspekcijskom nadzoru zaštite na radu.

10. Pečat

Za izradu pečata potrebna je kopija Rješenja o upisu obrta u Obrtni registar, a na pečatu trebaju biti naziv obrta i adresa.
Za sve navedene korake prilikom otvaranja i registracije obrta nije potreban pečat i nismo još otkrili za koje ga situacije treba imati, ali s obzirom da ne košta puno (oko 150 kuna) nije na odmet da ga imate.

UPOZORENJE:

Mnogim novopećenim poduzetnicima često pristižu ponude za uvrštavanje njihovih podataka u različite međunarodne, ali i domaće adresare. Stoga Hrvatska gospodarska komora na svojim web stranicama upozorava na oprez pri davanju podataka i pažljivo čitanje onoga što se nudi, čak i onoga što piše najsitnijim slovima. Naime, mnogi su na svoje adrese primili uplatnice za upis u Gospodarski registar i Elektronički registar gospodarstvenika.

HGK ističe da su ti registri neobvezujući i da je riječ o poslovnoj ponudi koju možete i ne morate prihvatiti.

Naime, ta je poslovna ponuda tako sročena da izgleda vrlo službeno i nigdje se ne ističe da je to samo ponuda, pa mnogi neiskusni poduzetnici mogu dobiti dojam da su dužni platiti upis u te Registre, a to nipošto nisu. 

 

Ako vas zanimaju teme vezane za obrte, pratite #obrt