početak
Izvor: qimono / Pixabay
PRAVILA I PROPISI

Što sve STUPA NA SNAGU od 1. siječnja 2023.

S prvim danom nove 2023. godine na snagu stupaju brojni propisi. Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić nabrojali su najvažnije promjene.

Novi Zakon o radu od 1. siječnja 2023. godine

  • Ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine.
  • Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci.
  • Detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove.
  • U slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
  • Omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme.
  • Radnik će moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno.
  • Poslodavac smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada.
  • Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu.
  • Odredbe o uređenju rada putem digitalnih platformi stupaju na snagu 2024. godine.
  • Novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice.

Izmjenama će biti detaljnije uređen rad od kuće. U Europi se već počeo javljati trend vremenskog ograničenja rada od kuće kako bi se izbjeglo da radnik boravkom u drugoj državi ne postane porezni rezident te druge države.

Ograničenja su nametnuta i kako bi se spriječila primjena radnog prava strane države iz koje radnik radi. Više informacija

Novi zakon na snagu će stupiti dana 1. siječnja 2023. godine. Pročitajte osvrt na izmjene.

Isplata plaće i tekući račun

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. plaće se više neće morati isplaćivati isključivo na tekući račun. Na taj će se način rasteretiti građani i poduzetnici koji su do sada morali imati dva ili više računa.

S obzirom da je izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga Revolut Bank UAB u Republici Hrvatskoj, plaće će se moći isplaćivati na račune koje građani imaju otvorene u toj banci.

Obveza usklađivanja temeljnog kapitala do kraja 2023. godine

Temeljni kapital trgovačkog društva mora zadovoljiti pravila zaokruženih iznosa na cijeli broj. S obzirom na fiksni tečaj konverzije, to je u pravilu nemoguće postići automatizmom.

Dionička društva su do kraja 2023. godine dužna iskazati temeljni kapital u eurima, a društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o. ili j.d.o.o) moraju to napraviti u roku od tri godine, u protivnom će biti obrisana iz sudskog registra. Najniži iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću će:

  • umjesto sadašnjih 20.000 kuna iznositi 2.500 eura,
  • umjesto sadašnjih 200.000 kuna iznosit će 25.000 eura za dionička društva.

Najmanji nominalni iznos dionice, koji je sada 10 kuna, iznosit će jedan euro.

Najavljene su i izmjene zakona kojima će se ovi rokovi za konverziju temeljnog kapitala ukinuti.

Iskazivanje temeljnog kapitala u eurima će dovesti do potrebe za smanjivanjem ili povećanjem temeljnog kapitala, izdavanja dodatnih dionica i povlačenja dionica.

Crna lista poslodavaca

Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada uvode se crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju radnike ili koriste rad radnika koji su navodno samostalni u pružanju usluga.

Poslodavca će se kažnjavati za neprijavljene domaće i strane radnike. Neprijavljeni radnik će odmah biti prijavljen, a poslodavac će uz kaznu biti obvezan platiti i sve druge obveze za neprijavljenog radnika za razdoblje unazad 6 mjeseci.

Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, pričitajte više o prikrivenome radu

Angažman stranih radnika

Najčešći problem sa stranim radnicima je povrat visokih troškova za usluge posredovanja u zapošljavanju te troška i vremena za ishođenja radnih dozvola. Strani radnici, kao i domaći, sve češće daju otkaz nakon nekoliko tjedana ili mjesec dana rada, što cijeli proces zapošljavanja i troškove čini besmislenima.

U praksi se je pojavilo i pitanje suživota u organiziranom smještaju radnika iz različitih kultura i navika i kako nečije ponašanje izvan radnog vremena, može utjecati na radni odnos. Pročitajte više.

Liječnički sindikati postaju reprezentativni

Izmjenama zakona će se reprezentativnim sindikatom smatrati i liječnički sindikat koji ima najmanje dvadeset posto liječnika članova sindikata, od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se kolektivni ugovor primjenjuje.

Ovime se želi postići veća zastupljenost liječnika u kolektivnim pregovorima jer su do sada bili nadglasavani sindikatima medicinskih tehničara i drugog osoblja u kojima nisu bili zastupljeni.

Povećana minimalna plaća za 2023. godinu

Visina minimalne plaće za 2023. godinu je u bruto iznosu 700 eura, a u netu 560 eura. To je povećanje od 12 posto u odnosu na 2022. godinu, kad je minimalna plaća iznosila 622 eura. Novim kolektivnim ugovorom od kolovoza su povećana prava radnika u građevini. Ovo će utjecati na povećanje cijene radova i veću atraktivnost zanimanja među domaćim radnicima.

Zabrana rada trgovina nedjeljom

Najavljene su izmjene u radu trgovina u 2023. godini. Nedjeljom će one moći raditi samo iznimno, i to 16 nedjelja tijekom godine. Izmjenama zakona će se promijeniti i radno vrijeme trgovina.

KU za djelatnost ugostiteljstva

Proširena je primjena kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce koji se bave ugostiteljstvom i turizmom u Hrvatskoj. Od 1. lipnja minimalna bruto plaća u ugostiteljstvu je sad 4.687,50 kuna. Za sobarice, pomoćnog konobara, pomoćnog kuhara i pomoćnog recepcionara minimalna plaća je 4.800 kuna.

Za poslove konobara, kuhara, slastičara i recepcionara, minimalna plaća iznosi 5.400 kuna bruto. Dodatak na radni staž od 0,5 posto po godini staža je sad obvezan, a plaćaju se i naknade za otežane uvjete rada, noćni, smjenski i prekovremeni rad, jubilarna nagrada i naknada za odvojeni život. Više o ovome pročitajte u priopćenju.

Povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava za državne službenike

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se povećava osnovica plaće i drugih materijalnih prava u 2022. i 2023. godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada 2022., i dva posto od 1. travnja 2023. godine.

Predviđeno je i povećanje božićnice s dosadašnjih 1.500 na 1.750 kuna, povećanje regresa za 2023. godinu s 1.500 na 1.750 kuna te povećanje dara za djecu sa 600 na 754 kune. Ovo povećanje bi moglo neizravno utjecati i na rast plaća u privatnom sektoru zbog inflacije.

Radnička prava za taksiste i dostavljače

Sve više domaćih i stranih radnika i bez odobrenja poslodavca kod kojeg imaju puno radno vrijeme, rade dodatno kao taksisti i dostavljači. Pritom se plaćaju niži porezi nego kad bi ti radnici bili u radnom odnosu, a dodatnim radom se rješava i problem manjka radne snage.

Radnik koji se razboli ili pretrpi ozljedu prilikom takvog dodatnog posla, otvara bolovanje kod poslodavca kod kojeg uopće nije nastao razlog za otvaranje bolovanja. Trošak bolovanja za prva 42 dana i dalje snosi poslodavac.

Dostavljačima i taksistima koji su radili preko obrta ili kao studenti, su u nekoliko europskih država priznata radnička prava što nije uvijek optimalno za tu skupinu radnika jer su im smanjena primanja ili su bili prisiljeni promijeniti poslodavca.

I u Hrvatskoj je najavljeno pozivanje takvih radnika u radni odnos kako bi se izbjegle kazne za prikriveni rad. Promjene se očekuju stupanjem na snagu izmjena Zakona o radu 2024. godine

Zamjena kuna u eure

Do kraja 2022. godine će se izmijeniti stotinjak propisa vezanih za euro (142. sjednica Vlade Republike Hrvatske).

Svi iznosi u kunama na bankovnim računima će banke automatizmom pretvoriti u iznose u eurima. Gotovinu u kunama je moguće koristiti u trgovinama do 14. siječnja 2023. godine.

Zamjena gotovine iz kuna u eure će biti moguća još i 2023. godine u bankama, pošti i FINA-i. U mjenjačnicama je zamjena moguća samo do kraja 2022. godine. Postoji limit od 100 novčanica i 100 kovanica po transakciji. Od 2024. godine zamjena novca će biti moguća jedino Hrvatskoj narodnoj banci.

Financijski izvještaji i prijava poreza u eurima za 2023. godinu

Za 2022. godinu financijski izvještaji trebaju biti u kunama neovisno o rokovima za predaju izvještaja. Financijski izvještaji za 2023. godinu trebaju biti izrađeni u eurima. Prijava poreza za 2022. godinu je u kunama, a za 2023. godinu u eurima.

Cijene u maloprodaji u kunama i u eurima i tijekom 2023. godine

Od 5. rujna 2022. do kraja 2023. godine cijene u maloprodaji (B2C) se iskazuju i u kunama i u eurima. Primjenjuje se fiksni tečaj: 7,5345. Ovo se odnosi i na reklame i letke. Trgovci trebaju kontaktirati pružatelje IT usluga, računovodstva i uskladiti svoje opće uvjete sa zakonskim izmjenama.

Veleprodaja nema obvezu dvojnog iskazivanja cijena, nego od 2023. godine iskazuju cijene samo u eurima. Dvojnog iskazivanja cijena nema ni kad god je to previše otežano ili je preskupo. Na stranici 4. ove  brošure je više pojašnjenja.

Podizanje gotovine na bankomatima bez naknade

Banke od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. godine neće naplaćivati podizanje gotovine karticama koje ne pripadaju banci odabranog bankomata. Od 15. do 31. prosinca moći će se podići kune bez naknade na bilo kojem bankomatu, a od 1. do 15. siječnja 2023. godine na isti način euri. Link na kartu bankomata koji su u funkciji u prijelaznom razdoblju: HUB karta bankomata.

Obračunske liste u kunama i eurima

Plaće koje se isplaćuju od siječnja 2023. godine nadalje, dolaze uz obračunsku listu samo u eurima. Obračun za putne troškove smije biti samo u kunama ako su troškovi isplaćeni u 2022. godini.

Ugovori o radu i drugi ugovori se ne mijenjaju zbog uvođenja eura

Postojeći ugovori o radu u kojima je plaća iskazana u kunama se ne mijenjaju niti aneksiraju. Na sve se iznose primjenjuje fiksni tečaj 7,5345 dok su ugovori na snazi. Ovo se odnosi i na sve druge ugovore. Ponude za posao i novi ugovori ili aneksi koji bi se sklapali do kraja 2022. godine, moraju imati iznose i u eurima i u kunama.

Isplaćivanje povećanih neoporezivih iznosa do kraja godine

U listopadu 2022. godine su povećani limiti neoporezivih naknada, i to unatrag za cijelu 2022. godinu. Od 2023. poslodavci će u jednom mjesecu moći neoporezivo isplaćivati radnicima paušalnu naknadu u iznosu od 500 kuna mjesečno ili naknadu za troškove prehrane do 1.000 kuna uz dostavu računa.

Opcije će se moći kombinirati iz mjeseca u mjesec pa će tako jedan mjesec biti moguće isplatiti paušalnu naknadu, a drugi naknadu za prehranu prema dostavljenim računima. 

Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a
Sporazumom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a olakšava se gospodarsko poslovanje među državama, posebice lakši pristup hrvatskih poduzetnika američkom tržištu.
Sporazum će imati utjecaja i na građane, npr. povratnike koji se žele doseliti u Hrvatsku te studente koji borave u SAD-u. Hrvatski sabor i američki Senat moraju potvrditi Sporazum kako bi stupio na snagu.

POSKUPLJENJE ODVJETNIČKIH USLUGA

Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika od studenog 2022. godine odvjetničke usluge poskupile su za 50%. Vrijednost boda s dosadašnjih 10,00 kn narasla je na 15,00 kn.

Uvođenje poreza u UAE

Ujedinjeni Arapski Emirati od 1. lipnja 2023. godine uvode porez na dobit. Poduzeća i pojedinci, rezidenti i nerezidenti, koji ostvare godišnju dobit iznad 100.000 eura morat će platiti porez od 9 posto. Porez se neće primjenjivati na plaće koje budu isplaćene iznad tog iznosa kao ni na druge dohotke ostvarene od bankovnih depozita, dividendi, štednih programa i ulaganja. Više o svemu - UAE Ministry of Finance releases Corporate Tax Law: Detailed review | EY - Global

U Hrvatskoj stopa poreza na dobit i dalje iznosi 10 posto na prihode do milijun eura.

Naplata poreza od hrvatskih državljana na radu u inozemstvu

Porezna uprava je objavila da pokreće 35.000 postupaka utvrđivanja porezne obveze za građane koji rade u inozemstvu. Ovo je posebno problematično za slabo plaćene radnike koji u zemlji rada nisu bili obveznici plaćanja poreza na dohodak u značajnom iznosu, ali su njihova primanja dovoljno visoka za oporezivanje u Hrvatskoj

Smanjena je stopa PDV-a

Od 1. travnja došlo je do promjene stope PDV-a s 25% na 13% na široki raspon usluga iz turizma i cateringa. Uz to je smanjena stopa PDV-a na dječju hranu, ulja i masti, svježe meso, jaja, ribu i morske plodove te svježe voće i povrće. 

Nulta stopa PDV-a na isporuku i ugradnju solarnih ploča

Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava po stopi od 0 posto na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne i stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa.

Porez na naslijeđena novčana sredstva iz inozemstva

Zbog sve većeg broja slučajeva nasljeđivanja u obiteljima čiji članovi ne žive u Hrvatskoj, Porezna uprava je izdala mišljenje da se lokalni porez na nasljedstva i darove ne plaća na ona sredstva po računima u stranim bankama. Ovo će za mnoge biti nepovoljno jer je stopa poreza na nasljedstva i darove u Hrvatskoj 4 posto, što je među najnižim poreznim stopama u Europi čiji je prosjek 10 posto.

Porez na esktraprofit

Porez na ekstraprofit se primjenjuje na dobit iz 2022. godine. Obveznici su poduzeća s preko 40 milijuna eura koji su u 2022. godini imali povećanje dobitka od 20 posto u odnosu na 4-godišnji prosjek. Porez se primjenjuje neovisno o djelatnosti poduzeća.

Stopa dodatnog poreza na dobit je 33 posto, što znači da će porezni obveznik platiti porez na dobit po stopi od 18 šposto, a potom će još na ostvareni ekstraprofit platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit. Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji u 2022. godini prestaju s poslovanjem.

Obveza elektroničke komunikacije

Svi obrtnici i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja trebaju se prijaviti u sustav e-komunikacije. Nastavlja se i digitalizacija javne uprave i moguće je podneske dostavljati i primati e-komunikacijom. Trgovačka društva koja se još nisu prijavila u sustav e-komunikacije, to trebaju napraviti što prije.

Osiguranje od odgovornosti stalnih sudskih tumača

Stalni sudski tumači će od 1. siječnja 2023. godine morati sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača. Pravilnik o stalnim sudskim tumačima koji će detaljnije uređivati to pitanje, poput minimalnog iznosa osigurane svote tek treba biti donesen.

Smanjuje se AML prag za prijavu transakcija

Od 1. siječnja 2023. godine smanjuje se prag za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama sa sadašnjih 200.000 kuna na 10.000 eura. Prag od 10.000 eura će vrijediti za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa.

Stroža primjena poreza na kuće za odmor

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor, a kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je njeno korištenje povremeno ili sezonski. Nekretnina koja služi vlasniku za stalno stanovanje ne podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor.

Porezna uprava je dala mišljenje da sama prijava prebivališta na adresi nekretnine, kao ni činjenica da se radi o jedinoj nekretnini u vlasništvu poreznog obveznika na području Hrvatske, sama po sebi ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje, nego je tu činjenicu potrebno dokazati i drugim odgovarajućim dokazima. U praksi su to računu za komunalije s potrošnjom koja odgovara veličini obitelji.

Aplikacija Moje nekretnine

Od 10. siječnja 2023. godine neće biti moguće podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige poštom ili na gruntovnici. Građani i poduzetnici će svoje prijedloge za upis u zemljišne knjige moći podnijeti elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika. Putem aplikacije Moje nekretnine građani će dobivati obavijesti o svemu što se događa s nekretninama čiji su vlasnici.

EU uvodi kvote za žene na direktorskim pozicijama

Javna trgovačka društva s kotacijom u EU, s preko 250 zaposlenih će do 2026. godine morati imati najmanje 40 posto žena među neizvršnim direktorima, ili će 33 posto svih direktorskih mjesta morati zauzimati žene. Na ovaj način bi se trebala povećati kompetentnost i transparentnost prilikom odabira radnika na čelnim pozicijama gdje je znatno manji broj žena nego muškaraca.

EU digitalni novčanik

Uvodi se europski digitalni novčanik koji će omogućiti građanima Europske unije pohranu dokumenata i osobnih podataka u digitalnoj aplikaciji. Dokumenti poput osobne iskaznice i vozačke dozvole, kao i medicinska dokumentacija, diplome i slično, će se pohranjivati u digitalnom novčaniku.

Cenzura na internetu i odgovornost urednika za komentare čitatelja

Europska unija uvodi pravila s ciljem stvaranja 'sigurnijeg digitalnog prostora'. Internetske platforme postaju odgovorne za sadržaj koji objavljuju korisnici. Zakonom o elektroničkim medijima, portali i drugi izdavači elektroničke publikacije postali su odgovorni za cjelokupni sadržaj koji objavljuju, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici.

Schengen ograničenja

Krajem 2023. godine putnici iz trećih zemalja koji u Hrvatsku ulaze bez vize morat će ispuniti elektronski obrazac te platiti naknadu od sedam eura za ulazak u Hrvatsku i podnijeti zahtjev za odobrenje ulaska. U najvećem broju slučajeva odobrenje za putovanje će biti izdano za nekoliko minuta, međutim moći će potrajati i do 30 dana u nekim slučajevima.

Odobrenje putovanja bit će valjano tri godine ili do isteka valjanosti putne isprave navedene u postupku podnošenja zahtjeva, ovisno o tome što nastupa prije. Iako je izdano odobrenje za putovanje, prilikom prelaska granice ulazak u zemlju može biti odbijen. Ova mjera će utjecati na smanjenje interesa turista iz trećih zemalja, a slične mjere mogu biti uvedene i u odnosu na naše državljane.

Novi model obiteljske mirovine i povećanje iznosa drugih mirovina

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju uvedena je mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine. Ovo predstavlja značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu te smanjuje rizik izloženosti siromaštvu onih korisnika koji smrću bračnog/izvanbračnog druga ostaju bez značajnog dijela prihoda.

Povećan je i mirovinski faktor za izračun obiteljskih mirovina čime će se povećati njihov iznos.
Na internetskim stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nalazi se više informacija.

Očinski dopust - novo pravo za muškarce u radnom odnosu i poduzetnike

U kolovozu 2022. godine svi očevi su dobili pravo na 10 radnih dana novog, takozvanog očinskog dopusta. Za blizance je trajanje 15 radnih dana. Očinski dopust se mora iskoristiti najkasnije do navršenih 6 mjeseci života djeteta, i ne utječe na rodiljni dopust koji u tom razdoblju koristi majka djeteta. Naknadu plaće isplaćuje HZZO, a poslodavac može odgoditi korištenje tog prava za 30 dana.

Otac svojem poslodavcu najavljuje korištenje očinskog dopusta pisanim putem, 15 dana prije planiranog rođenja djeteta ako ga koristi od rođenja djeteta, ili od nekog kasnijeg datuma ako tako želi. Poslodavac izdaje pisanu suglasnost ili svoje neslaganje u roku od 8 dana, nakon čega o svemu odlučuje HZZO. U praksi se pojavio problem s nejasnim postupkom za ostvarivanje ovog prava u slučaju samozaposlenih očeva.

Povećan je limit za naknadu plaće kod roditeljskog dopusta s 5.654 na 7.500 kuna. Limit za naknadu za rad u polovici radnog vremena povećan je s 2.328 kuna na 3.658 kuna. Korisnici trebaju zatražiti od HZZO izdavanje novih rješenja s povećanim iznosima.

Besplatni obroci za sve osnovnoškolce

Od sljedećeg polugodišta svako će dijete u Hrvatskoj imati barem jedan besplatan obrok u osnovnoj školi. Obroci će biti osigurani za oko 311.000 učenika. Iznos državne subvencije po obroku je 10 kuna.

Odbijanje telefonske pretplate za dužnike

Telekomi smiju odbiti ugovoriti pretplatnički odnos s osobom kojoj su računi blokirani.

Promjene u stambenom kreditiranju

Banke su sve opreznije prilikom odobravanja kredita, a kod stambenog kreditiranja uz porast kamatne stope, zbog uvođenja eura se kreditni zahtjevi iz prosinca 2022. godine obrađuju tek u novoj godini.
HNB će nastaviti obračunavati nacionalnu referentnu stopu (NRS) za potrebe izračuna kamate u kreditima s promjenjivom kamatnom stopom.

NRS je za 2023. godinu smanjen u odnosu na 2022. godinu, što će dovesti do smanjenja rata kredita. Rate kredita vezanih za EURIBOR kontinuirano rastu zbog povećanja te stope s iznosa od negativnih 0,499 posto na sadašnjih 2,871 posto.

Podignuta optužnica protiv Zagrebačke banke

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je podiglo optužnicu protiv Zagrebačke banke i njezinih bivših zaposlenika zbog zlouporabe položaja i ovlasti kojom su osumnjičeni da su namjerno oštetili građevinskog poduzetnika radi stjecanja protupravne imovinske koristi, i to ne samo za sebe osobno nego za samu banku.

Ovo je prvi javni slučaj koji pod povećalo pravosuđa stavlja agresivne poslovne politike banaka. Više - Podignuta optužnica protiv Zagrebačke banke i dvoje zaposlenika: 'Namjerno su htjeli uništiti klijenta'.

Uspostavljanje EU baze podataka o počiniteljima kaznenih djela

EU uspostavlja centraliziranu bazu podataka o identitetu osoba koje su osuđene zbog kaznenog djela u državi članici EU, a državljani su trećih zemalja ili su osobe bez državljanstva. Baza podataka će obuhvaćati i biometrijske podatke (otiske prstiju, eventualno i prikaz lica) kako bi se osigurala brza i sigurna identifikacija osobe.

Ovim zakonskim prijedlogom dodatno se uređuje pitanje regulacije ovlaštenika na podatke iz kaznene evidencije, na način da se nadležnim tijelima iz područja socijalne politike osigurava pravo za korištenje podataka iz kaznene evidencije u postupcima vezanima uz zaštitu prava i interesa djeteta, dok se sudovima omogućava zakonska osnova za uvid u kaznenu evidenciju i izvan kaznenog progona u određenim prekršajnim postupcima, kao i uvid u kaznenu evidenciju i u građanskim stvarima obiteljsko-pravne zaštite.

Poslodavcima koji obavljaju djelatnost s redovitim kontaktima s djecom omogućuje se traženje izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije, čime se nastoji povećati zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.

Internetska trgovina: zabranjeno je uklanjanje negativnih ocjena i komentara proizvoda

Od 28. svibnja 2022. godine obvezno je prikazivanje cijena po kojima se je proizvod prodavao u proteklih 30 dana kad god je u pitanju akcija ili drugi oblik posebne prodaje.

Kod prodaje proizvoda s greškom to mora biti posebno istaknuto. Pisani prigovor potrošača se može poslati i emailom. Proizvodi istog naziva se ne smiju prodavati ako su različite kvalitete.

Trgovci koji objavljuju komentare i recenzije kupaca moraju naznačiti jesu li oni isprobali proizvod i jesu li plaćeni za ocjenjivanje proizvoda. Zabranjeno je uklanjanje negativnih ocjena i komentara. Svaki oglas mora biti označen kao plaćeni oglas.

Kod reklamacije za materijalne nedostatke proizvoda trošak vještačenja može pasti i na potrošača, ako se pokaže da se nije radilo o opravdanoj reklamaciji. Postrožene su i kazne za povrede potrošačkih prava kad je u pitanju veći broj oštećenih potrošača. Inspektorima je dopušten 'mystery shopping'. Više informacija.

Poslodavci trebaju revidirati evidencije osobnih podataka

25. svibnja 2022. godine ukinute su i posljednje antikovid mjere u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Voditelji zbirki osobnih podataka i DPO-i trebaju revidirati evidencije o radnicima koji imaju kovid potvrde pa im je bio slobodan ulazak u prostorije poslodavca, s obzirom na prestanak pravne osnove za čuvanje podataka te vrste. Ovo se odnosi i na radnike vanjskih službi i druge dobavljače.

Prikriveni rad - obrtnici i vlasnici d.o.o. i dalje na udaru porezne uprave

Nakon prvog vala porezne inspekcije paušalnih obrta za poslovanje u 2020. godinu, započeo je i drugi val koji se odnosi na 2021. Krug ispitanika se je proširio s paušalnih obrta i na j.d.o.o. i d.o.o., jer se u praksi pokazalo da se je u mnogim slučajevima radilo o prikrivenom zapošljavanju

Skraćen rok za podnošenje tužbe Sudu u Strasbourgu na četiri mjeseca

Od 1. veljače 2022. rok za podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, skraćen je sa šest na četiri mjeseca od konačne domaće sudske odluke u postupku. Europski sud za ljudska prava po skraćenom postupku rješava pritužbe na dužinu trajanja postupka u Hrvatskoj, nudeći tužiteljima odštetu.

Sankcije Rusiji

Svatko tko razmatra poslovanje s Rusijom, njezinim građanima i trgovačkim društvima, treba se informirati o eventualnim sankcijama koje nameće EU.

Sveučilište Yale objavljuje detaljne podatke o kompanijama koje nastavljaju poslovati u Rusiji, iako takvo poslovanje nije zabranjeno sankcijama koje je nametnula međunarodna zajednica.

Uhićenje osnivača mjenjačnice kriptovaluta FTX

Osnivač propale mjenjačnice kriptovaluta FTX, Sam Bankman-Frieda, uhićen je zbog financijske zloporabe, a mjere protiv osnivača zbog kršenja zakona o vrijednosnima papirima priprema i Wall Street. Mjenjačnica FTX omogućavala je korisnicima da trguju stvarnim novcem za kriptovalute, poput bitcoina, te je trgovala s oko 10 milijardi dolara kriptovaluta dnevno.

Europska unija priprema regulativu vezanu uz kriptoimovinu i kriptovalute, Markets in Crypto-assets (MiCA) kojom će se uvesti transparentno informiranje potrošača o rizicima i troškovima, reguliranje javnih ponuda kriptoimovine, mogućnost nadzora te ukinuti anonimnost na kriptotržištima.

B2 Kapital i curenje osobnih podataka

U prosincu 2022. godine iz jedne od najvećih agencija za naplatu potraživanja B2 Kapital iscurili su osobni podaci o preko 77 tisuća fizičkih osoba koje su sadašnji ili bivši dužnici te agencije. Od B2 Kapitala dužnik može pisanim putem zatražiti podatak o tome što je od podataka odano. Ovo se odnosi i na druge osobe koje nisu dužnici, a koje agencije kontaktiraju radi naplate tuđih dugova.

Dužnici pisanim putem mogu od agencije zatražiti smanjenje duga kao kompenzaciju zbog štete nastale curenjem osobnih podataka. Uobičajeno ovakve agencije otkupljuju dugove za manji dio glavnice, što je dodatna prilika za nagodbu s dužnicima.

Nakon curenja podataka iz A1 u prosincu 2021. godine, ovo je najveće curenje osobnih podataka u Hrvatskoj. A1 je kažnjen s preko 2 milijuna kuna.

ESG

Sve češće se u poslovnoj javnosti koristi kratica ESG: Environmental, Social and Governance. Svrha uvođenja ESG-a u poslovanje je uz stjecanje dobiti, postići i zaštitu okoliša, zajednice i postupati po etičkim zahtjevima. Sva javna trgovačka društva trebaju u svojim financijskim izvješćima obuhvatiti i ESG izvještaj.

Ovo je poticaj održivom poslovanju poduzeća i usmjeravanju fokusa na održive poslove i ukidanje praksi koje su loše utjecale na ESG kriterije. To su zlouporabe prirodnih resursa, nepovoljni utjecaji na zajednicu i nepoštivanje politike jednakih plaća.

ESG izvještavanje uvode i manja poduzeća kako bi mogla nastaviti poslovati s partnerima koji imaju razrađeno ESG izvještavanje. ESG će biti uvjet i za financiranje poslovanja i investicijskih projekata. HANFA je izdala smjernice o ESG izvještavanju.

Smanjene kazne za prekršaje u prometu

Od siječnja 2023. godine se kazne za prekršaje u prometu naplaćuju u eurima. Prilikom određivanja novčane kazne nije praćen fiksni tečaj već su iznosi u eurima prilikom konverzije zaokruženi na manje iznose. Za prethodnih 300 kuna sada je propisana kazna od 30 eura, umjesto 500 kuna 60 eura, umjesto 700 kuna 90 eura.

Podsjećamo da od jeseni 2022. godine vozač bicikla, romobila i osobnog prijevoznog sredstva ne smije upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha.

Država ima prioritet u otkupu poljoprivrednog zemljišta

Po novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivredno zemljište se može prodati kupcu tek kad država odbije kupiti zemljište po pravu prvokupa. Od 1. srpnja 2023. godine prestaje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta za europske državljane.

Zviždači

Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika mora imati pravilnik o zviždačima. Taj pravilnik je nužan i kod onih koji se bave financijskim uslugama ili su obveznici AML.

Zviždač više ne mora čekati da se o njegovoj prijavi donese interna odluka, nego smije i javno istupiti i otkriti prijavu bez straha za sebe. Prijava uvijek mora biti u dobroj vjeri. Trend je imenovanje vanjskih suradnika kao 'povjerljive osobe' koja rješava pritužbe radnika i drugih suradnika poslodavca.

Kazna za povjerljivu osobu koja odaje identitet prijavitelja je povećana na 30.000 kuna, koliko je i kazna za nepoštivanje obveze organizacije sustava za interno prijavljivanje nepravilnosti. Trenutno je u procesu donošenje novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Slučaj franak

Počekom prosinca 2022. godine Europski sud za ljudska prava je proglasio nedopuštenima tužbe koje su OTP banka, Raiffeisenbank, Erste & Steiermärkische banka, Privredna banka Zagreb i Addiko banka podnijele protiv Hrvatske u slučaju franak. Sud je smatrao da su banke imale pravedno suđenje u kolektivnom sporu za ništetnost kredita u francima. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava - Nova odluka o nedopuštenosti - OTP banka d.d. i drugi protiv Hrvatske (gov.hr)

Krajem prosinca 2022. godine Vrhovni sud je objavio pravna shvaćanja prema kojima je vjerojatno da su potrošači koji su konvertirali svoje kredite, obeštećeni konverzijom kredita i mogu potraživati eventualne kamate na iznimno niske iznose otplata. Konačni odgovor na pitanje priznaje li im Vrhovni sud to pravo ili ne i trebaju li podići tužbe, očekuje se u naredim mjesecima. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio pravno shvaćanje o pravnim učincima sporazuma o konverziji Vrhovni sud Republike Hrvatske (vsrh.hr).

Smanjuje se prag za raspisivanje referenduma

Predlaže se smanjiti potreban broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma s dosadašnjih deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, a što predstavlja više od 360.000 birača, na 250.000 birača u Republici Hrvatskoj. Za promjene Ustava i organskih zakona prijedlog je da prag iznosi najmanje trećinu, a za ostala referendumska pitanja najmanje četvrtinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

BH postala kandidat za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina je 15. prosinca 2022. godine službeno postala kandidat za članstvo u EU.

Smanjenje roaming troškova između EU i Zapadnog Balkana

Telekomunikacijski operateri EU i Zapadnog Balkana potpisali su Deklaraciju o roamingu temeljem koje će od 1. listopada 2023. godine biti smanjenje naknade za roaming. Cilj je postepeno u potpunosti ukinuti naknade za roaming.

Sretno!

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.