poduzetnica
Izvor: Freepik
NAKNADE I DAVANJA

Što sve poduzetnici moraju plaćati?

Porezi, plaće, doprinosi na plaće, zakupnina, troškovi održavanja samo su neka od davanja koja poduzetnici plaćaju. Uz ta, više-manje poznata davanja na koje početnici računaju, tu su i brojne manje poznate naknade, a tko što plaća ovisi o tomu je li riječ o obrtu, maloj ili velikoj tvrtki. 

Kada se stave na hrpu, riječ je o ovim naknadama, a uz naziv naknade, navedeno je tijelo nadležno za obračun i naplatu pojedine naknade:

  • naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva)
  • članarina turističkim zajednicama (Ministarstvo financija, Porezna uprava)
  • spomenička renta koja se plaća po stopi na ukupni prihod (Ministarstvo financija, Porezna uprava)
  • članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori (Ministarstvo financija, Porezna uprava)
  • komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori (Ministarstvo financija, Porezna uprava)
  • naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - ZOSI)
  • HRT pristojba (Hrvatska radiotelevizija).

Što je koja naknada i tko je mora platiti?

Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma - obveznici plaćanja ove naknade su sve pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od milijun eura. Naknada se plaća u visini od 0,024 posto od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka tromjesečno. 

Članarina turističkim zajednicama - uplaćuje se u korist računa grada/općine odnosno turističkog naselja u kojem je sjedište turističke zajednice. Zakon o članarinama u turističkim zajednicama na snazi je od 1. siječnja 2021. i njime je uređena obveza plaćanja članarine za sve pravne i fizičke osobe koji obavljaju određene djelatnosti po čemu su razvrstani i u skupine: 

Prva skupina djelatnosti - transport, taxi službe, prijevoz putnika - osim unutarnjim vodama, smještaja, pripreme i posluživanja hrane i pića, osiguranja svih vrsta vezanih uz turizam, gostovanja i posjete manifestacijama i izložbama, mjenjačnica, posredovanja nekretninama, marketinških agencija, iznajmljivanja opreme za rekreaciju i sport, putničkih agencija, organizacija evenata, kladionice i kockarnice, sportski klubovi, tematski parkovi i ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti. Oni su obvezni plaćati članarinu na temelju ukupnih ostvarenih prihoda po stopi od 0,14212 posto, razrezanu na broj mjeseci poreznog razdoblja za koje je utvrđena vrijednost članarine. Članarinu mogu platiti i jednokratno - obveznici poreza na dohodak do kraja veljače, a obveznici poreza na dobit do kraja travnja tekuće godine.

Druga skupina djelatnosti članarinu obračunava po stopi 0,11367, a ovdje spadaju prijevoznici putnika na unutrašnjim vodama i prateće djelatnosti u prijevozu, elektronički mediji, iznajmljivanje i leasing prijevoznih sredstava.

Treća skupina djelatnosti članarinu obračunava po stopi 0,08527, a ovdje spadaju mehaničari, dostavljači, proizvodnja i prikazivanje filmova i TV programa, uređenje i održavanje krajolika, izvođači i umjetnički objekti.

Četvrta skupina djelatnosti članarinu obračunava po stopi 0,01705, a ovdje spada trgovina na malo, izdavaštvo, distribucija filmova i TV programa, snimanje zvučnih i glazbenih zapisa, dizajn i emitiranje programa.

Peta skupina djelatnosti članarinu obračunava po stopi 0,02842, a ovdje spada trgovina na veliko.

Iznimno od navedenih propisanih načina i stopa obračuna članarine, privatni iznajmljivači od 2021. godine turističku članarinu obračunavaju i plaćaju ovisno o broju kreveta u sobi, apartmanu ili kući za odmor, odnosno ovisno o broju smještajnih jedinica u kampu i kamp-odmorištu, dakle, paušalno i neovisno o primicima. U obračun ulaze i pomoćni ležajevi.

Spomenička renta  - ovu naknadu plaćaju fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Korisnik koncesije na kulturnom dobru te fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost oslobođeni su plaćanja spomeničke rente. Visinu direktne spomeničke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb ili drugi gradovi ili općine, a ona može biti direktna ili indirektna. Osnovica direktne spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora, a iznosi  mjesečno od 0,13 do 0,53 eura po četvornom metru. Prema članku 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, indirektnu spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju sljedeće djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

  • 46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima
  • 46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom
  • 47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama
  • 61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa)
  • 64.1 Novčarsko posredovanje
  • 66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova
  • 92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.

Visina indirektne spomeničke rente plaća se po stopi od 0,05 posto. Osnovica za obračun je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti. 

Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori - prema novom Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori tvrtke iz I. kategorije više nisu obvezne plaćati članarinu, ali se mogu odlučiti za dobrovoljno plaćanje, koje im donosi brojne koristi. Sukladno Odluci o financiranju Hrvatske gospodarske komore, dobrovoljna mjesečna članarina iznosi 20 eura za tvrtke iz I. kategorije koje ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: ukupna aktiva 995.421,06 eura, ukupni prihodi 1.990.842,13 eura i broj zaposlenih 50. Za tvrtke iz II. i III. kategorije članarine ostaju obavezne. U Komoru se mogu dobrovoljno učlaniti ustanove i druge pravne osobe koje obavljaju društvenu djelatnost, profesionalna i strukovna udruženja, znanstvene i obrazovne institucije, udruge te pravne i fizičke osobe koje svojim radom mogu doprinijeti obavljanju djelatnosti Komore. 

Dobrovoljne članice ostvaruju pravo na korištenje usluga Komore ovisno o skupini u koju se razvrstavaju sukladno važećem Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori i Odluci o financiranju Hrvatske gospodarske komore, a na temelju navedenih osnova određuje se i visina članarine. 

Komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori - obvezna je naknada za članice Komore, odnosno obrtnike i trgovačka društva koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske ali i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u Hrvatsku obrtničku komoru. Doprinos u paušalnoj svoti za ovu godinu iznosi 10,64 eura mjesečno, a plaća se tromjesečno. Obveza plaćanja obveznog komorskog doprinosa za obrtnike nastaje od datuma početka obavljanja djelatnosti, a prestaje danom brisanja iz Obrtnog registra.

Oslobađaju se plaćanja komorskog doprinosa obrtnici novootvorenih obrta za prve dvije godine obavljanja obrta. Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis obrtnika u Obrtni registar.

Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom - obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveza je poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika i on mora zaposliti broj osoba s invaliditetom u visini od tri posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba. Kvotna obveza propisana je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. U broj zaposlenih ubrajaju se zaposlenici i osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u Republici Hrvatskoj koji su u radnom odnosu s poslodavcem te obrtnici i druge osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnosti i po toj osnovi su obvezno osigurani.

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na: predstavništva stranih osoba, strana diplomatska i konzularna predstavništva, integrativne radionice i zaštitne radionice, poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i novoosnovane poslodavce. Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, dužan je mjesečno, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 20 posto minimalne plaće u RH za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu. Novčana naknada obračunava se i dospijeva na naplatu zadnji dana u mjesecu za prethodni mjesec.

HRT pristojba mjesečna pristojba državna je potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika. Za pravne osobe, obrtnike i fizičke osobe vrijedi drugačije pravilo. Oni su dužni plaćati mjesečnu pristojbu za svaki prijamnik posebno. Iznimka su iznajmljivači, a oni plaćaju jednu pretplatu za četiri TV prijamnika u razdoblju u kojem iznajmljuju svoje objekte. Visina mjesečne pristojbe može iznositi najviše 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Visinu mjesečne pristojbe, prema zakonskome okviru koji je na snazi, za svaku godinu svojom odlukom utvrđuje Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije (VEM). Visina mjesečne pristojbe nije se mijenjala od 2012. godine te iznosi 10,62 eura mjesečno.

E-usluga „Kalendar plaćanja naknada“ za lakše praćenje obveza

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja omogućilo je poduzetnicima praćenje plaćanje svih naknada kroz sustav e-usluge pod nazivom Kalendar plaćanja obveznih naknada do kojeg se dolazi kroz uslugu e-Građani. Usluga je u potpunosti digitalizirana te pruža transparentan pregled onih davanja koja je pojedini poslovni subjekt obvezan plaćati (od davanja koja su uključena u opseg usluge), s trenutnim stanjem obveza po svim davanjima na jednom mjestu, što dosad nije bio slučaj. 

Naime, poduzetnicima je ponekad teško pratiti što su sve dužni podmiriti i u kojem roku, a ova usluga donosi značajne uštede vremena i administrativno rasterećenje samog postupka. Usluga je povezana sa sustavom e-Građani i e-Poslovanje, čime je korisnicima omogućen jedinstven pristup, pod jednakim uvjetima, bez obzira na lokaciju poslovanja.  

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.