Što je porezni nadzor i kako se pripremiti za njega?

Što je porezni nadzor?

Informacije su te koje strah mogu smanjiti na minimum, stoga je važno znati što je porezni nadzor. To je jedan od ključnih instrumenata Porezne uprave za suzbijanje poreznih prijevara te osiguravanje usklađenosti s poreznim propisima. U porezni nadzor uključena je s jedne strane Porezna uprava, a s druge porezni obveznici, odnosno njihovi predstavnici ili zastupnici. Porezna uprava redovito provodi postupke provjere poreznih obveznika, ali svaki postupak ne znači odmah i nadzor. Provjeru i neizravni nadzor provode službenici u ispostavama kako bi utvrdili činjenice bitne za oporezivanje i to s pomoću kontrole prikupljenih podataka i dokumentacije. Što se složenosti tiče, porezni nadzor je najsloženiji porezni postupak. Propisan je Općim poreznim zakonom (OPZ). Zahtijeva veliku uključenost, kako ovlaštenog službenika koji ga provodi tako i samog poreznog obveznika koji je dužan sudjelovati u postupku.

Kako se provodi porezni nadzor?

Kao dio svakodnevnih zadataka službenici koji provode nadzor mogu od poreznog obveznika bez prethodne najave i detaljnog obrazloženja tražiti poslovne knjige, račune te dodatna pojašnjenja vezana za obradu poreznih prijava kao što su prijave poreza na dobit, PDV-a ili poreza na dohodak. Osim u iznimnim slučajevima kada bi to ugrozilo svrhu nadzora (primjerice, kod nadzora fiskalizacije), porezni nadzor mora biti unaprijed najavljen. Obavijest se dostavlja poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije početka nadzora. U obavijesti stoje i ključne informacije - što je točan predmet nadzora, razdoblje na koje se nadzor odnosi, odnosno koje će se provjeravati, datum početka te pregled ostalih radnji koje će biti provedene tijekom postupka.

Koga porezna uprava provjerava?

Kada odlučuje koga će nadzirati Porezna uprava uglavnom uvijek „daje prioritet“ velikim poreznim obveznicima i onima koji koriste razne pogodnosti ili pak neuredno predaju porezne prijave. Odnosno, procjenjuje se „snaga“ obveznika, kao i potencijalni rizik. Predmet nadzora može obuhvaćati provjeru jedne ili više vrsta poreza u jednom ili više poreznih razdoblja. Također, može uključivati provjeru činjenica koje nisu izravno povezane s poslovnom djelatnošću kod fizičkih osoba - poduzetnika te analizu odnosa između vlasnika i društva u trgovačkim društvima.

Kako izgleda provođenje nadzora?

Nakon što porezni obveznik primi obavijest o provedbi naredba, dužan je sudjelovati u postupku te ovlaštenoj osobi omogućiti provođenje nadzora na lokaciji gdje obavlja djelatnost. Mora osigurati prostor za rad i potrebna pomagala. Tijekom nadzora porezno tijelo sagledava sve činjenice koje mogu utjecati na poreznu obvezu. Na zahtjev, porezni obveznik dostavlja evidencije, poslovne knjige i dokumentaciju, a postupak može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Tijekom samog nadzora inspektori postavljaju brojna pitanja, no ona nisu tu niti da vas zbune niti zastraše. Odnosno, pitanja proizlaze iz predane dokumentacije, a s pomoću njih službenik koji vrši nadzor pokušava utvrditi ispravni porezni tretman ili činjenicu je li neka usluga pružena ili ne, kao i ostale bitne činjenice u nadzoru.

O ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja zapisnika, treba se obaviti zaključni razgovor s poreznim obveznikom ili njegovim predstavnikom. Na tom razgovoru porezni nadzor mora raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze te o tome sačiniti zabilješku. Na tom sastanku mogu se raspraviti svi dokumenti i dokazi te Porezna uprava može predložiti poreznu nagodbu.

Što ako ima nepravilnosti?

Ako se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo ili prekršaj, porezno je tijelo obvezno podnijeti prijavu nadležnom tijelu. S druge strane, radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja i pravilnog uređenja porezno-pravnog odnosa, porezno tijelo može rješenjem poreznom obvezniku izreći upravnu mjeru zabrane daljnjeg rada kada utvrdi da ne izdaje račune, ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja, ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja, odbija sudjelovati u poreznom postupku, te kada se ne odazove na poziv poreznog tijela i kada ne dopusti obavljanje poreznog nadzora. Zabrana rada može trajati od 15 dana do šest mjeseci.

Porezna nagodba - kada i što je to?

Porezna nagodba sklapa se za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, a sklapaju je porezno tijelo i porezni obveznik. Trenutak do kojeg se porezna nagodba može sklopiti je uručenje zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru. To znači da porezni inspektor tijekom zaključnog razgovora upoznaje poreznog obveznika kod kojeg je proveden nadzor o mogućnosti sklapanja porezne nagodbe. Porezni obveznik odlučuje je li mu isplativo pristati na sklapanje nagodbe. Naime, uvjet za sklapanje porezne nagodbe je da porezni obveznik prihvati novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova (čl. 91.e OPZ-a). S druge strane, u slučaju sklapanja porezne nagodbe, porezno tijelo smanjuje obveze po osnovi utvrđene zatezne kamate te se odriče od prekršajnog progona, ako su sukladno odredbama Prekršajnog zakona ispunjeni uvjeti za primjenu načela oportuniteta.

Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku i smatra se sklopljenom potpisom stranaka. Mogućnost sklapanja porezne nagodbe predviđena je samo za obveze utvrđene nadzorom, međutim, ona se ne može sklopiti ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje sumnje o počinjenju kaznenog djela.

Strah od poreznog nadzora

Kao što smo već spomenuli, strah od poreznog nadzora često proizlazi iz nedostatka informacija o samom postupku i mogućim posljedicama, ali i iz neadekvatnog vođenja poslovnih knjiga te pogrešne ili nepravovremene primjene poreznih propisa. Urednim i transparentnim poslovanjem i financijskim izvještavanjem uz savjetodavnu podršku stručne osobe, osigurava se i kvalitetna suradnja s poreznim tijelima u postupcima provjera i neizravnih nadzora. 

Za uspješan porezni nadzor ključni su: temeljita priprema, uredno vođena dokumentacija i potrebna evidencije te pravovremeno savjetovanje sa stručnjacima. Otvorena suradnja s nadležnim tijelima dodatno olakšava postupak i smanjuje rizik nepravilnosti, osiguravajući mirniji i sigurniji ishod za poreznog obveznika.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.