- Može li briga o kućnom ljubimcu biti dobra priprema za roditeljstvo?
- Kako se pripremiti za blagdansko trošenje?
- Koristite li još uvijek vizitke i zašto su one važan dio poslovnog identiteta?
- Kako naučiti dijete da se suoči s verbalnim nasiljem?
- Skriveni troškovi koji nam kradu novac - na što sve zaboravljamo, a plaćamo?
- Mijenja se način naplate na autocestama! Što je s nositeljima nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom?
- Zašto ljudi sve više biraju ljubimce umjesto roditeljstva
- Koliko dugo trebamo čuvati stare račune?
- Rabljeni predmeti mogu biti odličan ulov ako znate na što trebate paziti
- Prva, a posljednja: medicinska sestra kao oslonac sustava

Ako u skoroj budućnosti planirate otvoriti vlastiti obrt onda će vas sigurno zanimati koja vas sve davanja očekuju. U nastavku teksta vam donosimo više informacija o spomeničkoj renti, zašto je plaćamo, te tko je sve obvezan plaćati je.
Što je spomenička renta
Spomenička renta, prema definiciji na e-građani, je oblik prihoda od izravnog ili neizravnog gospodarskog iskorištavanja graditeljske baštine koji se prikuplja sa svrhom investiranja u obnovu kulturne baštine radi trajnog očuvanja i zaštite njezinih spomeničkih obilježja. Pojednostavljeno rečeno, ako, primjerice, imate trgovinu ili kafić u povijesnoj jezgri Dubrovnika ili u kući koja se vodi kao kulturno dobro dužni ste plaćati spomenička rentu.
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara obveznici spomeničke rente su fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Nadalje, fizičke i pravne osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice (svako stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnosti) koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente za svaku poslovnu jedinicu.
Iznos spomeničke rente
Spomenička renta plaća se mjesečno od 0,13 do 0,53 eura po četvornome metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Visinu spomeničke rente propisuje svojom odlukom grad ili općina.
Uz spomenička rentu postoji i indirektna spomenička renta koja se odnosi na obavljanje određenih djelatnosti za koje je propisano plaćanje spomeničke rente, a te djelatnosti su:
- Trgovina na veliko duhanskim proizvodima
- Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom
- Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama
- Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa)
- Novčarsko posredovanje
- Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova
- Djelatnosti kockanja i klađenja
Indirektna spomenička renta plaća se po stopi od 0,05 posto. Osnovica za obračun spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti. Poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe spomeničke rente obavlja Porezna uprava.
Plaćanje spomeničke rente
Spomenička renta se plaća po principu predujma koji je utvrđen temeljem prometa u prošloj godini, a po završetku godine sastavljate konačni obračun spomeničke rente na SR obrascu koji zajedno s obrascem PO-SD dostavljate Poreznoj upravi najkasnije do kraja veljače tekuće godine. Predviđena je novčana kazna u iznosu od 2650,00 do 26.540,00 eura za prekršaj pravne osobe koja ne uplati spomeničku rentu ili je ne uplati u propisanom roku.
Također, novčanom kaznom u iznosu od 260 do 1320 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne dostavi podatke o korisnoj površini poslovnog prostora u svrhu utvrđivanja spomeničke rente ili ih ne dostavi u propisanom roku ili ne dostavi podatke za utvrđivanje spomeničke rente na Obrascu SR.
Čemu služi spomenička renta
Prihod od spomeničke rente može se koristiti isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i uplaćuje se u korist Grada Zagreba, grada ili općine gdje je renta ubrana, te u korist državnog proračuna.
*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.
Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.
- OBVEZA DIGITALIZACIJE
E-računi za obrtnike: što se mijenja od 1. siječnja 2026.?
- NEVIDLJIVE RUKE SUSTAVA
Između entuzijazma i iscrpljenosti: žene u udrugama kao zamjena za državu
- TREĆA ŽIVOTNA DOB
Što je sve umirovljenicima besplatno?
- POSLJEDICE GRIJANJA
Kako ovlažiti suhi zrak u kući?





