profesionalna bolest
Izvor: Freepik
DOBRO JE ZNATI

Profesionalna bolest: kako nastaje i koja su prava oboljelog

Profesionalne bolesti su bolesti u potpunosti uzrokovane dužim, neposrednim štetnim utjecajem procesa rada i uvjeta rada, a obilježava ih izrazita i specifična povezanost sa zanimanjem, odnosno djelovanjem štetnosti na radnom mjestu. Profesionalna bolest najčešće je uzrokovana jednim uzročnim čimbenikom, za kojeg je poznato i dokazano da uzrokuje upravo takvu bolest. Težina bolesti odgovara razini i trajanju izloženosti te se profesionalne bolesti uglavnom pojavljuju nakon višegodišnje ekspozicije štetnom čimbeniku.

Ona se može javiti naglo, nakon kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefizioloških uvjeta rada, štetnih fizikalnih čimbenika (buke, vibracija, zračenja i slično) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu.

Treba znati da dok je zaposlenik koji je obolio od profesionalne bolesti na bolovanju zbog liječenja ili rehabilitacije, poslodavac ga ne može otpustiti. Također, ona ne smije omesti napredovanje zaposlenika te ostvarivanja drugih prava iz radnih odnosa.

Nakon provedenog liječenja, oporavka ili rehabilitacije zbog profesionalne bolesti, zaposlenik je dužan vratiti se na posao ako ovlaštena osoba utvrdi da je sposoban za rad.

Cilj zaštite na radu je djelovati na radni okoliš i/ili radni proces tako da se smanji rizik razvoja profesionalnih bolesti na najmanju moguću mjeru.

Kako do priznavanja profesionalne bolesti?

Postupak utvrđivanja i priznavanja bolesti kao profesionalne, pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o profesionalnoj bolesti“ koja se podnosi regionalnom uredu ili pak područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta osobe. Prijava se također može uputiti i regionalnom uredu odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca.

Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost te organizator određenih poslova i aktivnosti. Ako poslodavac to ne učini, prijavu je obvezan podnijeti izabrani liječnik opće prakse prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor.

Zahtjev za priznavanje profesionalne bolesti i utvrđivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja može podnijeti i sama oboljela osigurana osoba, a u slučaju njezine smrti to može napraviti i član obitelji.

Rok za podnošenje prijave je pak osam dana od dana dobivanja isprave kojom je dijagnosticirana profesionalna bolest. Osigurana osoba koja to ne učini, u roku od tri godine od dana isteka ovih osam dana, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Koja su prava radnika po utvrđivanju profesionalne bolesti?

U okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguranicima HZZO-a se osigurava:

  1. pravo na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika koju provode doktori specijalisti medicine rada
  2. prava za slučaj priznate profesionalne bolesti dijele se na:
    • a) pravo na zdravstvenu zaštitu i
    • b) pravo na novčane naknade:
      • naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
      • naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu te
      • naknadu za pogrebne troškove.

Osobi koja ima regulirano obvezno zdravstveno osiguranje u HZZO-u te joj je priznata profesionalna bolest, plaću obračunava i isplaćuje poslodavac od prvog dana na teret HZZO-a. Naknada se isplaćuje u iznosu od 100 posto od osnovice za naknadu koja se utvrđuje u skladu s propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Neke od mogućih profesionalnih bolesti su: silikoza, azbestoza, akustična trauma (ozljeda) u minera, vibracijska bolest u sjekača motornom pilom, oštećenje meniska zbog dugotrajnoga klečanja u parketara ili keramičara, otrovanje olovom pri proizvodnji akumulatora, rak kože kod izloženosti Sunčevu zračenju, alergijski dermatitis na krom u građevinskih radnika, zamućenje očne leće u ljevača metala, zarazne bolesti zadobivene na poslu gdje postoji rizik od onečišćenja (kontaminacije) i drugo.

Kompletnu listu profesionalnih bolesti možete naći u Zakonu o listi profesionalnih bolesti.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.