Popis svih akata, evidencija, rješenja i tablica koje svaka tvrtka MORA imati

FISKALIZACIJA

INTERNI AKT O FISKALIZACIJI

Interni akt o fiskalizaciji je interna odluka tvrtke o numeraciji računa kojom se propisuje kako će izgledati računi tvrtke. Računi se numeriraju od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine te moraju sadržavati obvezne propisane elemente računa. 

• Primjer internog akta o fiskalizaciji (Plavi ured)
• Primjer internog akta o fiskalizaciji (Porezna uprava)

AKT O BLAGAJNIČKOM MAKSIMUMU

Interni akt o blagajničkom maksimumu je dokument gdje je poduzetnik dužan definirati blagajnički maksimum, bez obzira posluje li gotovinski ili ne. 

Obveznik fiskalizacije, osim onog koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze plaćanja, može na kraju radnog dana zadržati gotov novac u blagajni do visine blagajničkog maksimuma.

Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše do ovih iznosa:

• mikro subjekti i fizičke osobe 10.000,00 kuna
• mali subjekti 50.000,00 kuna
• srednji subjekti 80.000,00 kuna

Primjer internog akta o blagajničkom maksimumu

PRIJAVA KREATORA PROGRAMSKOG RJEŠENJA

Ministarstvu financija Poreznoj upravi elektroničkim putem treba dostaviti podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja koje omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji, odnosno programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije izdavanja računa.

Podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja obavezno sadrži OIB proizvođača i/ili održavatelja programskog rješenja. Obveznik fiskalizacije te proizvođač i/ili održavatelj programskog rješenja odgovorni su za ispravnost programskog rješenja.

RADNI ODNOSI

EVIDENCIJA RADNIKA

Evidencije o radnicima služe za razvrstavanje, grupiranje i slaganje bitnih podataka o radnicima zaposlenim kod nekog poslodavca. Poslodavac treba voditi evidenciju i o drugim osobama koje su kod njega angažirane izvan radnog odnosa (stručno osposobljavanje i sl.).

• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

PRAVILNIK O RADU (za poslodavce s više od 20 radnika) 

Poslodavci s manje od 20 radnika ne moraju imati pravilnik o radu, ali nema zapreke da ga donesu. Njegovo donošenje omogućuje im da pri sklapanju ugovora o radu ne ugovaraju pravo radnika na plaću, godišnji odmor, otkazni rok i radno vrijeme, već da se umjesto toga pozovu na pravilnik o radu. Također, poželjno ga je donijeti i jer sprječava mnoge nesporazume u radno-pravnim odnosima. Pravilnici o radu moraju biti usklađeni s važećim Zakonom o radu.

Pravilnikom o radu uređuju se prava i obveze radnika koji nisu uređeni zakonom, a dopušteno ih je regulirati pravilnikom ili se prava koja su propisana zakonom uređuju za radnika povoljnije.

Najčešće - godišnji odmor koji traje dulje od zakonom propisanog minimuma, trajanje plaćenog dopusta za osobne potrebe radnika, pravo na plaću, visina naknade za godišnji odmor, za bolovanje na teret poslodavca, jubilarne nagrade, božićnice, regresi, potpore i druga materijalna prava radnika. Poslodavac ima slobodu pri uređivanju prava radnika u pravilniku o radu, ali njegov sadržaj mora biti zakonit.

• Više informacija o Pravilniku o radu možete pročitati na internetskim stranicama IUS Info.
• Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu
• Ogledni primjer Pravilnika o radu

EVIDENCIJA RADNOG VREMENA

Zakon o radu u članku 5. definira da su poslodavci dužni voditi evidenciju o zaposlenicima te su dužni osigurati dokaz vođenja evidencije o radnicima i o radnom vremenu na traženje ovlaštenih osoba, u prvom redu inspektora.

Ovisno o trajanju i razdoblju obavljanja rada, ZOR razlikuje više oblika radnog vremena te je propisana obveza vođenja evidencije o radnicima koji su zaposleni kod poslodavca, a ona mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

IZDAVANJE RJEŠENJA O GODIŠNJEM ODMORU 

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Da bi se taj godišnji odmor iskoristio, poslodavac mora o tome donijeti Odluku. 

Za razliku od rasporeda korištenja godišnjeg odmora koji se odnosi na sve radnike poslodavca, obavijest, odnosno odluka o korištenju godišnjeg odmora je akt poslodavca koji se odnosi na pojedinačnog radnika i sadrži podatak o trajanju predstojećeg godišnjeg odmora radnika i razdoblju njegovog korištenja.

Ova obavijest/odluka o korištenju godišnjeg odmora mora se dostaviti radniku najmanje petnaest dana prije korištenja prvog dana godišnjeg odmora na koji se sama obavijest/odluka odnosi.

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

MEMORANDUM DRUŠTVA SA SVIM PROPISANIM PODACIMA

Memorandum je osnova za sve druge dokumente i nositelj vizualnog identiteta poduzeća. To je list papira na kojem se nalaze osnovni podaci vašeg poduzeća. Svako poduzeće treba imati vlastiti, originalan memorandum, a potreban je svima koji žele uspješno poslovati i steći povjerenje klijenata.

On mora sadržavati određene elemente.

Zaglavlje memoranduma:

1. Logotip ili znak ili naziv firme
2. Kratki naziv tvrtke
3. Adresa tvrtke
4. OIB/Porezni broj
5. IBAN/Banka
6. Telefon i Telefax
7. e-mail tvrtke
8. Web adresa

Podnožje memoranduma:

1. Puni naziv tvrtke
2. Sjedište
3. Društvo je upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu
4. OIB i matični broj
5. Temeljni kapital
6. IBAN
7. Članovi uprave

Članak 21. Zakona o trgovačkim društvima propisuje što mora pisati na memorandumu tvrtke, ali i na internetskoj stranici tvrtke:

1. Naziv (tvrtku) i adresu sjedišta društva te oblik društva (d.o.o., d.d., jtd, kd, GUI)
2. Kratak opis djelatnosti društva
3. Iznos temeljnog kapitala s naznakom da je uplaćen u cijelosti ili s naznakom koji dio nije uplaćen
4. Naziv trgovačkog suda kod kojeg je društvo upisano
5. Podaci o novčanim računima društva - tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode novčani računi društva, te brojevi računa
6. Prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva, a kod dioničkog društva i ime predsjednika nadzornog odbora
7. Kod dioničkog društva treba navesti i ukupan broj izdanih dionica

KNJIGA UDJELA

Obveza je svakog društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) osnovanog u RH ustrojiti i voditi knjigu poslovnih udjela, u koju se upisuju svi članovi d.o.o.-a (kako se to u svakodnevnom govoru kaže za 'vlasnike poduzeća') te ostali zakonom propisani podaci.

Ta knjiga služi tome da d.o.o. u svako doba može raspolagati pouzdanom informacijom tko su njegovi članovi i koliko ih je te koje poslovne udjele ima svaki od njih.

KNJIGA ODLUKA SKUPŠTINE

U skladu s čl. 446. Zakona o trgovačkim društva društvo s ograničenom odgovornošću obvezno je odluke koje donosi Skupština društva, kao i odluke donesene pisanim putem, obvezno bez odgađanja unijeti u posebnu knjigu odluka. Član društva tijekom radnog vremena društva ima pravo uvida u knjigu odluka.

Na zahtjev člana društva uprava društva mora bez odgađanja preporučeno dostaviti izvod iz svih odluka koje su unesene u knjigu odluka, a koje potpisuje uprava uz priopćenje dana i mjesta donošenja odluke kao i o podatcima o upisu u knjigu odluka.

Oblik i sadržaj knjige odluka nije propisan pa se to može ustrojiti u elektroničkom, ili nekom drugom obliku uz obvezu omogućavanja uvida članovima društva. To je još jedna knjiga (uz knjigu poslovnih udjela) koju mora ustrojiti uprava d.o.o.-a.

Propisana je i kazna za one koji ne vode navedenu knjigu odluka u čl. 632. ZTD-a do 3.000 kuna kojom Registarski sud može zaprijetiti članovima uprave društva ako ne postupaju u skladu s obvezama iz čl. 446. ZTD-a.

ODLUKE SKUPŠTINE (PRIHVAĆANJE IZVJEŠTAJA, DOBIT, RAČ.POLITIKE I SL.)

Skupština društva s ograničenom odgovornošću obvezno je donositi odluke. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština d.o.o. se održava u sjedištu društva. Skupština se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Iz navedenog jasno proizlazi kako je d.o.o. samostalno u određivanju načina na koji će se sazivati skupština.

To primjerice može biti i oglašavanje u dnevnom tisku. U svakom slučaju, ako je društvenim ugovorom određen način sazivanja skupštine, tada je taj način obvezujući, a ako način nije određen društvenim ugovorom, potrebno se pridržavati zakonske obveze slanja preporučenog pisma upućenog svim članovima društva. Slanje poziva svim članovima društva uključuje i one koji nemaju pravo odlučivanja na skupštini. 

UREDBA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

PRAVILNIK SUKLADNO UREDBI O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Svaka tvrtka je obveznik primjene Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i mora donijeti posebni Pravilnik o zaštiti osobnih podataka. Takav pravilnik sadrži pravila za zaštitu osobnih podataka u postupku prikupljanja i obrade osobnih podataka koji se odnose na fizičke osobe, a do kojih tvrtka dolazi tijekom svog redovitog poslovanja.

U skladu s GDPR-om, svaka tvrtka je ujedno i voditelj obrade osobnih podataka.

OVLAŠTENJE VODITELJA OBRADE OSOBNIH PODATAKA

Voditelj obrade je fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka (članak 4. Opće uredbe).

Primjeri voditelja obrade:

• trgovačka društva ili obrti koji obrađuju podatke svojih radnika;
• financijske institucije koje obrađuju osobne podatke svojih stranaka/klijenata;
• udruge koje obrađuju podatke svojih članova;
• škole ili fakulteti koji obrađuju osobne podatke učenika, studenata ili nastavnika/svojih radnika;
• bolnice koje obrađuju osobne podatke svojih pacijenata;
• državna tijela ili tijela jedinica lokalne/regionalne samouprave koja obrađuju osobne podatke građana

EVIDENCIJE O PRIKUPLJANJU I OBRADI OSOBNIH PODATAKA

Tvrtka vodi Evidenciju aktivnosti obrade osobnih podataka s kojima raspolaže i s kojima je u doticaju prema odredbi čl. 30. st. 1. Uredbe o zaštiti osobnih podataka. 

ZAŠTITA NA RADU

PROCJENA OPASNOSTI

Poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanja ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva (čl. 18. st. 1. ZZR). Da bi poslodavac mogao sagledati sve opasnosti, štetnosti i stupanj rizika u djelatnosti koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti. Zbog toga je procjena opasnosti glavno polazište za provođenje zaštite na radu.

Procjena opasnosti je elaborat posebno izrađen i čiji je sadržaj namijenjen tvrtki za koju se radi. Ona predstavlja temelj implementacije sustava zaštite na radu i njoj je izrađena potpuna analiza radnih procesa tvrtke i identificirane su sve moguće opasnosti koje mogu prouzročiti ozljedu na radu ili profesionalnu bolest te su navedene mjere koje je potrebno poduzeti i u kojim rokovima kako bi se identificirane opasnosti uklonile ili smanjile na prihvatljivu razinu.

Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku te je učiniti dostupnom radnicima na mjestu rada.

Ako poslodavac nema Procjenu rizika ili njegova procjena ne odgovara postojećim rizicima na radu, Zakonom o zaštiti na radu predviđena je kazna od 30.000 kuna za pravne osobe i 6.000 kuna za odgovorne osobe pravnih osoba.

OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Osposobljavanje radnika za rad na siguran način obaveza je svakog poslodavca koji zapošljava barem jednu osobu. 

Svaka osoba u Hrvatskoj na bilo kojem radnom mjestu mora biti osposobljena za rad na siguran način. U osposobljavanju sudjeluju zaposlenik, ovlaštenik i stručnjak zaštite na radu. Prilikom osposobljavanja uzimaju se u obzir radni procesi zaposlenika i radna sredina u kojoj zaposlenik obavlja posao.

Sva osposobljavanja radnika za rad na siguran način nisu ista. Za različite zadatke i djelatnosti postoje različiti zahtjevi vezanih uz osposobljavanja, kako u sadržaju tako i u učestalosti osposobljavanja.

ISPITIVANJE INSTALACIJA, STROJEVA I UREĐAJA, RADNOG OKOLIŠA

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu te ostalih propisa na snazi temeljeni na tom zakonu, poslodavac ima obvezu ispitivanja radnog okoliša, električnih instalacija, panik rasvjete, gromobranske instalacije, strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, tipkala za isključenje u slučaju hitnosti, hidrantske mreže, gromobranskih instalacija te ostalih instalacija unutar objekta.

Ispitivanje je potrebno provesti prije stavljanja u uporabu, najmanje jedanput u dvije godine, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovo sastavljeni.

OSPOSOBLJAVANJE ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI

Na svakoj lokaciji poslodavca gdje istovremeno radi dvije ili više osoba najmanje jedna treba biti osposobljena za pružanje prve pomoći. Ako na toj lokaciji u istoj smjeni radi više od 50 radnika tada je potrebno osposobiti još najmanje jednu osobu na svakih daljnjih 50 radnika za pružanje prve pomoći. Za osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći potrebno je posebno ovlaštenje te to osposobljavanje u pravilu provode vanjske tvrtke

KNJIGA NADZORA, EVIDENCIJE I ZNAKOVI SIGURNOSTI

Svaki poslodavac obavezan je voditi evidenciju, posjedovati knjigu nadzora iz zaštite na radu i radne prostore opremiti znakovima sigurnosti. Evidencija se vodi na propisanim EK obrascima koje je potrebno čuvati i, u slučaju nadzora, dati inspektoru na uvid.

Poslodavac ima obvezu postavljanja sigurnosnih znakova na mjestima na kojima se rizici ne mogu izbjeći ili odgovarajuće smanjiti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, odnosno organizacijom rada i načinom izvođenja radnih postupaka.

LIJEČNIČKI PREGLEDI, EVIDENCIJA LIJEČNIČKIH PREGLEDA

Ovisno o radnim zadacima određeni poslovi mogu spadati u poslove s posebnim uvjetima rada (povećanim rizicima). U tom slučaju vrijede dodatna pravila koja radnici moraju ispuniti kako bi ih mogli obavljati. Većina njih se odnosi na određeno zdravstveno stanje (npr. mogućnost raspoznavanja boja) i određenu stručnu spremu radnika. Kako bi ih radnici mogli obavljati poslodavac mora djelatnike redovito slati na liječničke preglede u propisanim rokovima, ovisno o poslovima.

U slučaju da neki djelatnik više ne zadovoljava zdravstvene uvjete za obavljanje tih poslova ili nije pristupio liječničkom pregledu ne smije obavljati te poslove s posebnim uvjetima rada. Liječnički pregled, ako se obavlja redovito u na vrijeme (prije isteka valjanosti uvjerenja s prethodnog liječničkog pregleda) je besplatan za poslodavca. U slučaju kašnjenja i slanja radnika nakon isteka valjanosti uvjerenja s prethodnog pregleda poslodavac snosi trošak provedbe liječničkog pregleda.

PLAN EVAKUACIJE

Najmanje jedna osoba kod poslodavca mora biti osposobljena za voditelja evakuacije. Poslodavac je obvezan minimalno jednom u dvije godine provoditi vježbe evakuacije. Svi radnici moraju biti upoznati s time tko je voditelj evakuacije – njegova je zadaća nadzirati evakuaciju kako bi ona bila brza i organizirana.

Poslodavac mora izraditi za svaki poslovni prostor plan evakuacije. Plan mora imati jasno naznačene puteve evakuacije, a osim njega potrebno je znakovima označiti puteve i izlaze.

ATESTI VATROGASNE OPREME 

Ovisno o djelatnosti koja se obavlja u određenom prostoru te samoj površini prostora poslodavac mora osigurati dovoljan broj vatrogasnih aparata. Djelatnost i kvadratura definiraju broj jedinica gašenja koji odgovara broju i tipu potrebnih vatrogasnih aparata.

Aparati se redovito moraju pregledavati i ispitivati. Redovne preglede provodi sam poslodavac i oni su vizualni, a svode se na kontrolu aparata po lokacijama (jesu li svi na mjestu gdje i trebaju biti) i na njihovu ispravnost – jesu li možda korišteni, je li sigurnosna igla na mjestu ako su ju imali, kontrola ispravnosti na manometru aparata i slično. Redovni pregledi se obavljaju najmanje jednom u 3 mjeseca.

Periodičke preglede najmanje jednom godišnje i nakon svake uporabe aparata obavlja ovlaštena tvrtka koja će prekontrolirati ispravnost, nadopuniti aparat ako je potrebno i izdati potrebne dokumente o njihovoj ispravnosti.

ZAKON O POREZU NA DOBIT/DOHODAK

ELABORAT O TRANSFERNIM CIJENAMA (ZA TRANSAKCIJE SA POVEZANIM DRUŠTVIMA AKO IH IMA)

Cijene koje se primjenjuju u transakcijama između povezanih društava nazivamo transfernim cijenama. Transferne cijene predstavljaju jedan od instrumenata planiranja poreznih obveza na nivou grupe povezanih društava. 

Elaboratom o transfernim cijenama obrađuju se transakcije u grupi povezanih osoba. Cilj elaborata: dokazivanje transparentnosti poslovanja između članica grupe te vrednovanje transakcija u skladu s tržišnim vrijednostima. 

IZVJEŠTAJI O REPREZENTACIJI UZ RAČUNE REPREZENTACIJE

Iako su i troškovi reprezentacije u većini slučajeva učinjeni u poslovne svrhe, a to je uspostavljanje što bolje poslovne suradnje s poslovnim partnerima, u svrhu oporezivanja propisan je paušalno (ne)priznati dio tih izdataka. 

Troškovima reprezentacije s pripadajućim PDV-om smatraju se darovi s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja. Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena protuusluga primatelja, tada se ne radi o reprezentaciji već o isporuci uz naknadu.

IZVJEŠTAJI U POSLOVNOM PUTU UZ PUTNI NALOG

Izvještaj ili izvješće s puta je set informacija kojim se daje sve potrebno za ispravan i potpun obračun putnog naloga. Podnosi ga djelatnik koji je i putovao ako sam djelatnik ne radi i sami putni nalog. Podaci se skoro pa preklapaju sa samim putnim nalogom no ipak su nešto malo manjeg opsega. 

Izvještaj sadržava sve podatke koje djelatnik mora servirati kako bi se nalog ispravno obračunao te ga je dužan podnijeti po završetku puta. 

IZVJEŠTAJI O KORIŠTENJU OSOBNIH AUTOMOBILA

Osobni automobil može se koristiti u službene svrhe ili se može koristiti i u službene i osobne svrhe. 

Ako će se nabavljeni automobil koristiti samo u službene svrhe, o tome je potrebno voditi evidenciju. Ne smiju ga voziti osobe koje nisu zaposlene u tvrtki. Ako ga voze nezaposleni to se smatra primitkom u naravi i na to bi se trebali platiti porezi i doprinosi. 

Potrebno je voditi evidenciju o korištenju službenog vozila u službene svrhe .

Ako je automobil kupljen preko tvrtke, a želi se koristiti i u privatne svrhe za to postoje posebni propisi. Porezna uprava kaže: 'Ako poslodavac omogući korištenje službenog automobila u privatne svrhe osobi koja je kod toga poslodavca osigurana po osnovi radnog odnosa ili osobi kojoj društvo isplaćuje poduzetničku plaću koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit, takvo korištenje predstavlja dohodak od nesamostalnog rada i podliježe oporezivanju po toj osnovi, a ako isplatitelj omogući korištenje službenog automobila u privatne svrhe osobi koja kod toga poslodavca ne ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada takvo korištenje predstavlja primitak od kojih se utvrđuje drugi dohodak.'

UTVRĐIVANJE PRIMITAKA U NARAVI (AKO IH IMA)

Primitak u naravi je nenovčana korist koju zaposlenici i ostale osobe primaju od poslodavca. Takve koristi su oporezive. Zakon o porezu na dohodak (i Pravilnik o porezu na dohodak) tretira ih izjednačeno s isplatom plaće i drugog dohotka, a Zakon o PDV-u (i Pravilnik o PDV-u) smatra ih oporezivim isporukama.

Primjeri primitka u naravi - korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, te stambenih zgrada, stanova i garaža, korištenje kuća za odmor ili odmarališta, bez naknade, davanje darova djelatnicima, davanje na korištenje prijevoznih sredstava u vlasništvu poduzetnika u privatne svrhe

UGOVORI O POZAJMICAMA VLASNIKA

Poduzeće može ugovoriti davanje pozajmice vlasniku. Nisu propisani rokovi u kojima bi ta pozajmica morala biti vraćena. Ako se ugovori kamata od najmanje 2 posto godišnje na pozajmice koje poduzeće daje vlasniku, ne postoji obveza obračuna poreza i doprinosa na tu kamatu. Kada bi pozajmica poduzeća vlasniku bila po povoljnijoj kamatnoj stopi, na razliku kamata trebalo bi obračunati poreze i doprinose na dohodak kao i na dohodak od plaće.

EVIDENCIJA O TROŠKOVIMA OBRAZOVANJA I IZOBRAZBE

Troškovi edukacije, odnosno obrazovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika, porezno su priznati troškovi te sa sobom nose i dodatne porezne olakšice.

Uvjeti za porezno priznanje troškove su - mora biti riječ o zaposleniku s kojim je zaključen ugovor o radu i da je riječ o troškovima koji su u vezi s obavljanjem djelatnosti poduzeća. Te djelatnosti mogu biti trenutne, kao i one koje se predviđaju u budućnosti: primjerice, vezani uz nove proizvode ili tržišta.

Kako bi se troškovi edukacije i izobrazbe zaposlenika mogli opravdati, potrebno je imati ugovor i račun koji glasi na ime tvrtke koja plaća edukaciju ili izobrazbu. Iz njega treba biti vidljivo o kojoj je vrsti usluge riječ (npr. školarina, tečaj, seminar). Na ugovoru i računu treba biti navedeno kada je usluga obavljena i na koga se odnosi (ime zaposlenika koji je pohađao program edukacije). Ako izvršitelj usluge na računu nije naveo sudionike tečaja već samo ime tvrtke čije je zaposlenike educirao, uz ovaj račun poslodavac treba priložiti popis polaznika.

ZAKON O RAČUNOVODSTVU

ODLUKA O NAČINU LIKVIDIRANJA RAČUNA

Ovlaštena osoba trgovačkog društva, prije dostave računa svom računovodstvenom i knjigovodstvenom uredu, dužna je prema zakonu o računovodstvu ovjeriti (likvidirati) kako svoje izlazne račune tako i sve ulazne račune dobiven od dobavljača.

IMENOVANJE LIKVIDATORA

Direktor trgovačkog društva internim aktom ovlašćuje osobu ili više njih, tj. likvidatora/e koja kontrolira vjerodostojnost svih računa te ih svojim potpisom ovjerava.

RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Računovodstvene politike se tretiraju kao skup zasebnih načela, osnova, dogovora i prakse koje je poslovni subjekt usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja (objavljivanja) financijskih izvještaja. Odgovornost za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja prvenstveno snosi menadžment subjekta.

ZAPISNICI O UNIŠTAVANJU DOKUMENTACIJE (IZNAD 11 GODINA)

Uništavanje poslovne dokumentacije u fizičkom obliku podrazumijeva fizičko uništavanje poslovne dokumentacije u fizičkom obliku nakon isteka zakonskog roka čuvanja. Uništavanje poslovne dokumentacije je moguće tek nakon pismenog zahtijeva tvrtke potpisanog od strane odgovorne osobe. Nakon uništenja poslovne dokumentacije izrađuje se Zapisnik o uništavanju poslovne dokumentacije koji se, potpisan od strane odgovorne osobe tvrtke koja je uništila poslovnu dokumentaciju, dostavlja tvrtki vlasniku poslovne dokumentacije.

Uništavanje poslovne dokumentacije u digitalnom obliku na fizičkom mediju podrazumijeva fizičko uništavanje fizičkih medija, na kojima se nalazi poslovna dokumentacija u digitalnom obliku, nakon isteka zakonskog roka čuvanja.

EVIDENCIJA IZDANIH JAMSTAVA, VRIJEDNOSNIH PAPIRA I SL.

Vrijednosni papiri se u strukturi bilance, odnosno u poslovanju poduzeća pojavljuju i kao imovina i kao obaveze. Bitno je napomenuti da u računovodstvu izdani vrijednosni papiri predstavljaju obavezu dok primljeni predstavljaju imovinu poduzeća. 

ZAPISNICI O OTPISU ROBE/MATERIJALA/SREDSTAVA

Tvrtke, ovisno o djelatnosti, imaju otpise. Svaka vrsta otpisa (materijala, robe, opreme) ima drugačiji način i metodu otpisivanja. 

POPIS POVEZANIH OSOBA

Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba bit će porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose, što znači da je obvezna primjena načela nepristrane transakcije.

ZAKON O PDV-U

RAČUNI U SKLADU SA ZAKONOM

Obveza izdavanja računa propisana je odredbom članka 54. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13) prema kojoj su svi porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Račun se obavezno izdaje po izvršenju usluge ili isporuke robe i po primitku predujma, a može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku.

Račun mora imati određeni izgled. 

KNJIGE IRA/URA

Knjige URA (knjiga ulaznih računa) i knjige IRA (knjiga izlaznih računa), predefinirani svi dokumenti po zakonu o PDV-u. 

KONTROLA DOBAVLJAČA (UPOZNAJ SVOG KLIJENTA) 

Svako poduzeće koje nastoji poslovati profitabilno i bez dodatnih troškova i eventualnih problema, treba istraživati tržište nabave i izabrati izvore koji će im to osigurati.

Upravljanje odnosima s dobavljačima je prije svega proces provođenja aktivnosti uspostavljanja, stabilizacije i raskida odnosa s dobavljačima isto kao i monitoring mogućih dobavljača s ciljem stvaranja, održavanja i nadogradnje vrijednosti unutar samog odnosa s dobavljačima. 

RAČUNI ZA VLASTITU POTROŠNJU KOD PRIMITAKA U NARAVI

Poslodavci isplaćuju plaću u naravi svojim zaposlenicima, omogućavajući im tako korištenje službenih automobila u privatne svrhe, plaćanje odmora ili raznih sportskih aktivnosti, plaćanje najamnine za stan ili korištenje neke druge usluge društva. 

Plaća u naravi zaposlenicima je sastavni dio dohotka od nesamostalnog rada, odnosno plaće i podliježe svim davanjima kao i plaća u novcu. Promjenom zakonskih odredbi o plaćanju poreza, prireza i doprinosa kod plaće u naravi te dostavi JOPPD obrasca 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, omogućava poslodavcima da plaću u naravi isplaćuju zajedno s plaćom u novcu i pojednostavljuje im cijeli proces obračuna plaće

PROPISANA NALJEPNICA ZA IZDAVANJE RAČUNA

Obveza isticanja upozoravajuće naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa propisana je za sve obveznike fiskalizacije neovisno od toga je li račune naplaćuju u gotovini ili na transakcijski račun.

OSTALO

TVRTKA I RADNO VRIJEME NA ULAZU U POSLOVNI PROSTOR

Isticanje tvrtke zakonski je propisani uvjet. Zakoni koji nalažu postavljanje natpisne table ili naljepnice ili nečeg trećeg s oznakama tvrtke ili trgovačkog društva propisani su Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o trgovačkim društvima te Zakonom o obrtu. 

Na koji način se takve ploče i naljepnice smiju stavljati na fasadu zgrade (ako je riječ o višestambenoj zgradi).