Pokrećem posao - što otvoriti, obrt ili d.o.o.?

Unatoč izazovnim vremenima, mnogi se odlučuju za pokretanje vlastitog posla. Imaju dobru ideju, imaju nišu u kojoj mogu dobro zaraditi, potencijal je velik. No puno je dobrih ideja propalo. A da bi dobra ideja zaživjela i postala dobar biznis, treba od nečega krenuti. 

Prvi korak je osnivanje tvrtke. I upravo u ovoj dilemi, mnogi zastanu jer ne znaju koji pravni oblik osnovati. A izbora je mnogo. Mogu osnovati:

• obrt (koji ima nekoliko vrsta i oblika) 
• društvo s ograničenom odgovornošću
• jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
• udrugu
• zadrugu

i tako dalje...

No, dvije su osnove dileme - obrt ili (j)d.o.o. Odmah u startu treba napomenuti - nema jednoznačnog odgovora. Sve ovisi o tome što želite raditi, na koji način, s kime, hoćete li zapošljavati i koliko uopće imate početnog kapitala. 

Obrt

Obrt je tip poslovnog subjekta namijenjen za samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti u obliku proizvodnje, prometa ili usluga. Samostalno znači primarno to da fizička osoba kao vlasnik obrta (ili više njih) osobno odgovara za poslovanje obrta i najčešće sama obavlja registrirane djelatnosti.

Za razliku od trgovačkog društva, kod obrta postoje određena ograničenja s obzirom na tip djelatnosti, pa tako imamo:

• slobodne
• djelatnost za koje nije potrebna stručna sprema
• vezane
• potrebna stručna sprema, osposobljavanje i majstorski ispit
• povlaštene
• potrebna povlastica tijela nadležnog za dotičnu djelatnost

Osim podjele s obzirom na vrstu djelatnosti, obrti se također dijele s obzirom na tip oporezivanja. Vrstu oporezivanja obrtnik prijavljuje tek po registraciji obrta, kada obrtnik bira želi li porez plaćati paušalno, na dohodak ili na dobit. Tako razlikujemo:

• obrt s paušalnim oporezivanjem (tzv. paušalni obrt) - porez se plaća unaprijed, prema poreznim razredima
• obrtnici koji ostvaruju do 300.000 kuna 'prihoda' godišnje (točan izraz je dohodak). Iznad tog iznosa, obrtnik mora birati hoće li plaćati porez na dobit ili na dohodak.
• obrt s porezom na dohodak
• porez plaćaju na osnovu ostvarenog dohotka. Dohodak obrta, koji se utvrđuje prema poslovnim knjigama, predstavlja razliku između poslovnih primitaka i izdataka ('prihoda i rashoda') nastalih u jednom poreznom razdoblju (načelno kalendarska godina).
• obrt s porezom na dobit
• obrtnici koji odaberu oporezivanje na temelju ostvarene dobiti. Dobit se 'utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.'

Trgovačko društvo (d.o.o. i j.d.o.o.)

Društvo s ograničenom odgovornošću, popularno poznato kao d.o.o., najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj. Osnovati ga može jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba. U usporedbi s obrtom, trgovačko društvo može imati određene prednosti ili nedostatke – ovisno o potrebama i mogućnostima poduzetnika.

Potencijalno najznačajnija razlika nalazi se u samom nazivu – odgovornost za poslovanje tvrtke ograničena je kapitalom društva, dok je u obrtu odgovornost neograničena te obrtnik za svoje poslovanje može odgovarati osobnom imovinom.

Dodatno, za razliku od nekih oblika obrta, za pokretanje i vođenje društva ne postoji ograničenje u pogledu djelatnosti odnosno stručne kvalifikacije poduzetnika. S druge strane, za osnivanje d.o.o.-a potreban je temeljni kapital u iznosu od minimalno 20.000 kuna. Osim toga, postupak otvaranja i pogotovo zatvaranja društva prilično je složeniji nego kod obrta.

Osim d.o.o.-a, postoji i j.d.o.o. ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Između ova dva oblika društva postoje neke značajne razlike. Među značajnijim razlikama jest iznos temeljnog kapitala, koji za j.d.o.o. iznosi svega 10 kuna, a tu su i mnogo niži troškovi osnivanja. No ako j.d.o.o. ostvaruje dobit, četvrtinu mora svake godine 'pospremiti' u zadržanu dobit dokle god ne dosegne iznos od 20.000 kuna temeljnog kapitala i onda postaje d.o.o..

S druge strane, za j.d.o.o. postoji velik broj ograničenja, a među njima su

• broj osnivača
• broj članova uprave
• potreba odvajanja 25 posto dobiti, kao i
• troškovi kod prelaska na oblik d.o.o.

Najveća je razlika zasigurno u statusu: iako se u praksi ne razlikuju mnogo, zbog niskog početnog kapitala na j.d.o.o. može se gledati kao na manje pouzdan i manje privlačan tip poslovnog subjekta nego što je to d.o.o.

Osnivanje*

* dana 1. rujna 2021. stupila je na snagu nova Uredba o Tarifi upravnih pristojbi. 

Od pristojbi za obavljanje djelatnosti ukidaju se pristojbe:

• za upis obrta u Obrtni registar u iznosu 250,00 kn
• za upis u registar povlastica i za izdavanje povlastice u iznosu od 250,00 kn
• za upis promjena u Obrtni registar u iznosu od 150,00 kn
• za ovjerenu presliku rješenja o upisima promjena u Obrtnom registru u iznosu od 40,00 kn

Djelatnost

Osnovni troškovi

Porezi

Najveća razlika između poslovanja obrta i j.d.o.o. ili d.o.o. je u vođenju poslovnih knjiga te u porezima i ostalim naknadama.

Kod vrsta obrta razlikujemo

• obrte s paušalnim oporezivanjem (ograničene djelatnosti)
• koji ne vode poslovne knjige
• obrte dohodaše
• koji vode jednostavne knjige
• obrte dobitaše
• koji vode dvojno knjigovodstvo

Obrtnik obveznik poreza na dobit možete postati po osobnoj odluci ili kada postignete određeni godišnji promet ili ukupnu vrijednost imovine u obrtu.

Što znači jednostavno knjigovodstvo, a što dvojno knjigovodstvo?

Jednostavno knjigovodstvo čine:

• Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI) - to je evidencija plaćenih izlaznih i ulaznih računa te plaćenih ostalih troškova poslovanja, a za koja ne dobijete račun (porez na tvrtku, komunalne naknade itd.) na osnovu koje možete dobiti obračun PDV-a i na kraju godišnji obračun poreza na dohodak, naknadu za Obrtničku komoru i konačni obračun PDV-a. To je minimum koji obrtnik mora imati.
• Knjiga prometa (Obrazac KP)
• knjiga IRA - popis svih izdanih računa
• knjiga URA - popis svih ulaznih računa
• knjiga tražbina i obaveza (Obrazac TO) - popis svih izdanih i primljenih računa koji nisu plaćeni (u pravilu treba kod zatvaranja obrta ili ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a, prijenosa gospodarske cjeline u d.o.o. itd.)
• DI obrazac - popis dugotrajne imovine

Dvojno knjigovodstvo prema kontnom planu je dosta kompliciranije voditi, zahtijeva više posla i znanja, ali u konačnici vam daje puno više informacija o poslovanju, a može se voditi i za obrtnike. Knjigovodstveni servisi koji žele povećati razinu točnosti i omogućiti klijentima više informacija, na taj način i rade.

Ono što svakako savjetujemo - dobro razmislite kako želite poslovati. I kako želite raditi. Ako radite sami, bez partnera i zaposlenika, možda je obrt idealan za vas. Ako mislite raditi s partnerima, onda je d.o.o. za vas. 

Sretno!