ozljeda na radu
Izvor: Marco Federmann/Pixabay
PRAVA I ODGOVORNOSTI

Ozljeda na radu - Što je, kako se prijavljuje i kako dobiti naknadu

Iako nam već i samo ime govori da je ozljeda na radu neka povreda koju smo zadobili na radnom mjestu, izvršavajući obaveze i dužnosti, postoji i točnija definicija.

Što se sve može klasificirati kao ozljeda na radu?

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju nudi dugo i pomalo zamršeno objašnjenje, pa da skratimo napisat ćemo da u ozljedu na radu spadaju ozljede i bolesti koje su uzročno povezane s obavljanjem poslova i djelatnosti zbog kojih je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, a mogu se dogoditi na radnom mjestu ili na put do i od njega.

Kako podnijeti prijavu za ozljedu?

Prijava se podnosi po službenoj dužnosti ili pak na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, a treba je podnijeti poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja neku djelatnost. Prijava se mora podnijeti u roku od osam dana od nastanka ozljede. Ako oni to ne žele napraviti, onda je prijavu dužan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika

U slučaju da zbog ozlijede na radu dođe do smrti radnika, prijavu može podnijeti i član obitelji, odnosno druga osigurana osoba.

Prava i naknade

Za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu radnik ima pravo na naknadu u iznosu od 100 posto prosječne neto plaće koja mu je isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje.

U slučaju da radnik u prethodnih šest mjeseci prije nastanka bolovanja nema isplaćenu niti jednu plaću, naknada za bolovanje se utvrđuje prema visini plaće iz ugovora (pripadajući neto). Ne postoji ograničenje u visini naknade plaće se te ona radniku isplaćuje u punome iznosu. Nije propisan uvjet prethodnog staža osiguranja radnika.

Ako se ozljeda dogodi na putu do posla, radnik ima pravo na bolovanje tijekom kojeg će mu se plaća isplaćivati u potpunosti.

Sve navedeno nije sporno u situaciji u kojoj u trenutku obračuna plaće postoji odluka HZZO o priznavanju ozljede na radu. U praksi proces obrade prijave ozljede na radu traje određeno vrijeme i vrlo je vjerojatno da ćete imati situaciju da radite obračun za radnika koji je na bolovanju zbog ozljede na radu, a da još uvijek ne znate hoće li tu ozljedu HZZO pozitivno riješiti.

Nadalje, radnik ima pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koja je posljedica priznate ozljede na radu na putu do posla, kao i na naknadu pogrebnih troškova.

Naknadu za pogrebne troškove u visini iznosa jedne proračunske osnovice može ostvariti pravna ili fizička osoba koja je snosila troškove pokopa radnika čija je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu na putu do posla.

Mirovinsko osiguranje

Ozljedu na radu na putu do posla prepoznaje i Zakon o mirovinskom osiguranju koji određuje da radnik ostvaruje i prava iz mirovinskog osiguranja, ako je prilikom te ozljede nastala invalidnost. Odnosno, ako posljedice ozljede na radu na putu do posla uzrokuju trajno smanjenu radnu sposobnost, radnik može pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ostvariti povoljnije financijske uvjete pri određivanju visine invalidske mirovine.

Radnik također može, ovisno o težini posljedica ozljede, u sustavu mirovinskog osiguranja ostvariti pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja.

Naknada štete

Nakon pretrpljene ozljede na radu, radnik može tražiti i naknadu štete. No taj se postupak pokreće tek nakon završetka liječenja i to kad liječnik izda potvrdu da je liječenje gotovo. Razlog tome je to što se ukupna šteta ne može procijeniti prije nego što je osoba potpuno izliječena, odnosno, tek tada se mogu vidjeti posljedice koje su osobi zaostale zbog te ozlijede. Postupak se pokreće odštetnim zahtjevom koji je usmjeren prema poslodavcu, točnije prema njegovom osiguratelju.

Prema poslodavcu su usmjereni samo u iznimnim slučajevima kad osiguranje proglasi odštetni zahtjev neosnovanim zbog toga što je poslodavac kriv za ozljedu radnika, jer se nije držao propisa o zaštiti na radu.

Odštetni zahtjev bi se mogao definirati kao zahtjev kojim radnik - oštećenik potražuje preciziranu naknadu štete zbog ozljede na radu prema odgovornoj osobi.

'Precizirana naknada' znači da u odštetnom zahtjevu postavlja zahtjev za naknadu više različitih vrsta šteta, a to mogu biti štete zbog:

  • pretrpljenog straha
  • fizičkih bolova
  • naruženosti
  • izmakle dobiti
  • nadoknade troškova odvjetnika
  • zbog uništenih stvari

Pokazalo se da radnici često nisu upoznati s postupkom naknade štete zbog ozljede koji mogu pokrenuti te je uvijek nakon takvog događaja mudro posavjetovati se s odvjetnikom i informirati se o svojim mogućnostima.

Kada vam neće priznati ozljedu na radu

Ozljeda na radu neće vam pak biti priznata ako je do nje došlo zbog idućih razloga:

  1. Skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili za vrijeme korištenja pauze, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i slično).
  2. Aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti na primjer: radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i slično.
  3. Ako druga osoba zbog osobnog odnosa s osiguranom osobom namjerno nanese ozljede osiguranoj osobi, a taj se odnos ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti.
  4. Kronične bolesti od koje radnik boluje.
  5. Urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje za posljedicu može imati bolest.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.