Obrtnici i poduzetnici - evo kako do novca za poslovanje, razvoj i rast

Novca ima kao pijeska u pustinji - izjavio je jednom Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i suvlasnik Atlantic Grupe, na jednom okruglom stolu. Da, novca ima, ali ne za svakoga. Naime, svaki poduzetnik, početnik ili dugogodišnji 'sam svoj majstor', te mikro, mali ili srednji, uvijek treba novac. Možda mu treba za ulaganje u novi stroj, prostor, opremu, a možda mu treba za plaćanje dobavljača ili nešto treće. 

Donosimo nekoliko izvora financiranja za mikro, male i srednje poduzetnike.

Obitelj i prijatelji

Mnogi danas poznati poduzetnici nisu mogli krenuti bez roditelja i prijatelja. Tako je i Mate Rimac od svoga oca posudio novac za pokretanje biznisa, koji mu je kasnije i vratio. Svatko tko kreće u samostalne poslovne vode pokušava za to unaprijed pripremiti neki novac, pa možda uštedjeti što više može da bi otvorio tvrtku. Neki štede, neki zamole obitelj ili prijatelje da im pomognu. To zna biti škakljivo jer su upravo obitelj i prijatelji u pitanju.

Naime, novac je od pamtivjeka bio temelj razdora u mnogim obiteljima i među prijateljima. Iako se čini da je lako uzeti novac od obitelji i prijatelja, a vjerujemo da nije riječ o malom iznosu, zapitajte se što će se dogoditi ako vam ideja ne 'prođe' na tržištu? Nije sramota propasti, to je sastavni dio poduzetništva, samo imajte na umu da taj novac možda nećete moći vratiti.

Ušteđevina

Ako ste od malih nogu znali da ćete jednoga dana biti poduzetnik i štedjeli za to, onda vjerojatno u kasici imate pozamašan iznos. No, realno, koliko je takvih slučajeva? Svakako je odličan potez uštedjeti što više. Naravno, ako ste naslijedili novac ili neku imovinu koju ste prodali, uvijek je dobro dio tog novca iskoristiti za pokretanje biznisa. Ne moramo napominjati da je nužno prije pokretanja bilo kojeg poslovanja prvo istražiti tržište, vidjeti potencijal proizvoda i usluge i tako dalje.

Vlastiti novac

Imate svoj kapital, svoj novac i s njime otvarate tvrtku ili obrt i krećete u poduzetničke vode. Vrlo često je riječ o malom iznosu koji je dovoljann samo za pokretanje tvrtke ili obrta te financiranje najosnovnijih troškova.

• Što je 'bootstrapping'? Pa to je zapravo moderan (anglosaksonski) naziv za vlastiti kapital. Ako se odlučite za ovu vrstu financiranja, morat ćete pronaći metode kojima ćete pokušati izbjeći korištenje eksternog kapitala. Ova metoda će funkcionirati ako budete iznimno kreativni i dosjetljivi te konstantno radite na smanjenju troškova. Zato:
• Minimizirajte osobne troškove
• Izbjegavajte nepotrebne troškove
• Zakupite poslovni prostora u poduzetničkom inkubatoru
• Kupujte na sniženjima i aukcijama 
• Leasing opreme
• Avansirajte plaćanja kupaca

Najveća prednost ovog modela financiranja je kontrola nad razvojem poduzeća, što je svakako poželjno ako ste već iskusni u određenoj grani poduzetništva i imate vlastite poslovne kontakte. 'Bootstrapping' je moguć samo za pokrivanje manjih inicijalnih troškova, odnosno one visine troškova koju možete sami pokriti dok za veće iznose investiranja ipak morate potražiti drugi način financiranja.

Vrlo je važno u samom početku poslovanja početi ostvarivati prihode, odnosno dobit, jer se na taj način poduzeće pokreće samo od sebe bez vanjskih ulaganja. 

• Spomenuta TRI modela financiranja tvrtke/poslovanja u financijskom svijetu zovu se još i PRE-SEED financiranja

Bespovratni novac

Poduzetnici mogu tražiti i bespovratna sredstva koja dodjeljuju županije, gradovi i općine, Europska unija i fondovi te država:

• Potpora za samozapošljavanje
• Potpore jedinica lokalne samouprave i uprave
• Potpore koje dodjeljuju nadležna državna tijela
• Potpore za primarnu poljoprivrednu proizvodnju

Pored potpora koje daju tijela javne vlasti, poduzetnici se mogu prijaviti i na neke od Operativnih programa, odnosno prijaviti se na EU fondove. No s obzirom na to da je u trenutku pisanja ovoga teksta još uvijek u tijeku 'programiranje' tih operativnih programa i njihovo usuglašavanje s EU, tek krajem 2021. i početkom 2022. godine trebali bi biti objavljeni prvi natječaji i pozivi za EU novac. 

Poslovni anđeli

Poslovni anđeli su neformalni individualni investitori koji svojim poslovnim iskustvom savjetuju mlade tvrtke i poduzetnike i pomažu njihovom budućem rastu. Najveća vrijednost poslovnih anđela jest 'pametno financiranje' - pružanje ekspertize, vještina i poslovnih kontakata. Poslovni anđeli prvenstveno ulažu u sektore koje razumiju i u regiju koju poznaju.

Najčešći razlozi zašto poslovni anđeli ulažu su profit, poticanje poduzetništva, poslovna aktivnost, ali i zabava u stvaranju nove vrijednosti. U Hrvatskoj postoji CRANE (Croatian Angel Network) hrvatska mreža poslovnih anđela, odnosno privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja.

Prednosti poslovnih anđela

• mlada poduzeća vrlo teško ili gotovo nemoguće dobivaju konvencionalne kredite
• na početku poslovanja, svakoj tvrtki dobro dođe osoba s puno poslovnog iskustva te puno veza
• poslovni anđeli mogu usmjeravati i lansirati proizvode u smjerovima u kojima bez njih ne bi bilo moguće djelovanje
• putem svojih poznanstava i dosadašnjeg poslovanja mogu doprijeti do teško dostupne ciljne skupine
• olakšano je djelovanje na međunarodnom tržištu
• pomoć u marketingu i distribuciji

Nedostaci poslovnih anđela

• mogući nepovoljni uvjeti za ambicioznog poduzetnika
• velike provizije koje moraju ići poslovnom anđelu
• kasniji dogovori oko vlasničke strukture i prava nad poduzećem
• uvijek postoji određena mogućnost krađe ideje

EU fondovi

Članstvom u Europskoj uniji Hrvatskoj se otvorilo veliko tržište na kojem je obavljanje gospodarske djelatnosti u svih 27 država EU-a lakše, brže i jeftinije. Mnoge velike tvrtke, mala poduzeća i pojedinci mogu pružati usluge i prodavati robu tisućama kilometara daleko od svoje države.

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu EU-a na kojem je osigurano slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala te jednostavnom osnivanju tvrtki, sada je gotovo jednako lako trgovati diljem Europe kao i unutar granica pojedine države. Oduvijek je trgovina predstavljala okosnicu Europske unije. Štoviše, preteča današnjeg EU-a, Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ) utemeljena je s ciljem uspostavljanja gospodarskih veza među državama članicama.

No s obzirom na to da za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine još uvijek nisu donesena pravila igre, savjetujemo da pročitate OVAJ vodič za  sredstva EU-a za početnike. Riječ je o priručniku za razdoblje koje je već prošlo, no možete kroz priručnik savladati neke osnove. 

Kredit banke

Krediti kao izvor financiranja češće koriste tvrtke i obrti koji imaju povijest poslovanja. Banke nisu sklone kreditirati tek otvorene poduzetnike, pogotovo ako nisu nikada bili poduzetnici. Banke će uvijek i radije kredite plasirati solventnim i likvidnim tvrtkama i obrtima. Otprilike se razmišljanje banaka kreće ovako:

• trećina poduzetnika nikad neće moći dobiti kredit jer nisu likvidni ni solventni
• trećina može dobiti kredit, ali uz razne uvjete (zalog, jamac,...)
• trećina poduzetnika će uvijek dobiti kredit, samo što im toliko dobro ide u biznisu da im kredit vrlo često ni ne treba

Banke u pravilu uvijek traže način kako se osigurati, to i moraju jer raspolažu i plasiraju novac svojih štediša. Tako će banka, kako bi smanjila svoj rizik, uvijek tražiti zalog. Najčešće je to opipljiva imovina (strojevi, automobili...), a najdraže su im nekretnine.  

• Mikrokreditiranje - postoje institucije koje s malim iznosima kreditiraju poduzetnike početnike. Riječ je o kreditima do oko 5.000 eura, ovisno o programu i kreditnoj instituciji. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) imala je takve programe kreditiranja, kao i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO)
• Jamstvo - vrlo često poduzetnik koji treba kapital i koji taj kapital traži putem banke, mora imati neki zalog da bi banka imala što manji rizik tog plasmana. No poduzetnik nema zalog. U tom slučaju, može u HAMAG-BICRO-u pokušati dobiti jamstvo. Tada, kada dobije jamstvo HAMAG-BICRO-a za svoj poduzetnički pothvat, onda banka bez problema plasira kredit. 

Prednosti kredita

• zadržavanje dobiti unutar društva - kreditori ne mogu sudjelovati u raspodjeli ostvarenih dobiti poduzeća i nemaju pravo upravljanja društvom
• transparentnost - banke i klijenti razmjenjuju brojne informacije
• mogućnost dogovora oko uvjeta otplate duga - u slučaju financijskih poteškoća poduzeće može pregovarati s bankom o produživanju roka otplate i plaćanja kamata što ovisi o veličini kredita i roku njegova dospijeća. Poduzeće može ugovoriti različite modele otplate zajmova i kamata što ovisi prvenstveno o veličini duga
• lakše planiranje novčanih tokova - Plaćanje glavnice i kamata unaprijed se ugovara tako da je lakše planirati buduće novčane tokove društva

Nedostaci kredita

• fiksna obveza vraćanja zajmova - fiksna obveza vraćanja zajma te fiksna opterećenja dobiti kamatama
• veći rizik od financijskih poteškoća - zbog prevelike zaduženosti poduzeće se može naći u financijskim poteškoćama, što je posebno problematično za dioničare (vlasnike) jer se u slučaju stečaja oni namiruju nakon svih drugih vjerovnika
• ograničena financijska i poslovna samostalnost tvrtke - financiranje iz tuđih izvora ograničava financijsku i poslovnu samostalnost društva, smanjuje njegov kreditni potencijal i financijsku fleksibilnost. Banke često odbijaju odobravanje kredita iznad određenog iznosa zbog velike izloženosti riziku
• veći rizik od insolventnosti - porast kreditnih izvora financiranja može, zbog otplate glavnice i kamata, uzrokovati probleme s likvidnošću i solventnošću društva. Zbog velikog odljeva novca na otplatu zajmova poduzeće može imati problema s nedostatkom sredstava za obavljanje svakodnevnih poslovnih aktivnosti poput podmirenja obveza prema dobavljačima, nabave sirovina i materijala, tekućih održavanja, isplata plaća radnicima...
• kolateral - kao uvjet za odobravanje zajma banka može tražiti od društva kolateral poput zaloga imovine društva, a u nekim slučajevima vlasnici društva osobno jamče za otplatu zajma društva što može biti vrlo rizično u slučaju da društvo upadne u financijske poteškoće

Faktoring

Faktoring je financijski posao gdje financijska institucija (faktor) kupuje nedospjela potraživanja svojih klijenata, najčešće izvoznika (proizvođača, trgovaca, davatelja ostalih usluga), koje oni imaju prema dužnicima iz ugovora o isporukama robe ili izvršenja usluga, prije dospijeća potraživanja.

Primjerice, prijatelj vam je dužan 3.000 kuna i treba ih vratiti za 3 mjeseca. No vama je novac potreban sad, pa se obraćate faktoring društvu. Ono vam isplaćuje 2.700 kuna odmah, a vaš dužnik je sada dužnik faktoring društvu kojem mora isplatiti 3.000 kuna koje vi niste mogli čekati.

Prednosti faktoringa

• poboljšanje likvidnosti - brzim dolaskom do novca može se poboljšati likvidnost poduzeća
• uravnoteženje odnosa između kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza
• povećanje kreditne sposobnosti i boniteta
• smanjenje rizika
• povećanje rentabilnosti poslovanja
• mogućnost ekspanzije poslovanja, povećanje prodaje i veća konkurentnost

Nedostaci faktoringa

• nećete dobiti novac koji ste fakturirali (klijentu ste isporučili račun na 1.000, a na kraju ćete dobiti 700)
• ponekad su složeni uvjeti ugovora što uključuje nerentabilne tarife i visoku kamatnu stopu - troškovi faktoringa su veći od troška bankarskih kredita
• složena dokumentacija i izvještavanje banci

Leasing

Leasing ili davanje u najam je slučaj u kojem se društvu daje na upotrebu i pod kontrolu neko sredstvo a da nad njim ne stekne vlasništvo. To je pisani sporazum kojim se dopušta upotreba sredstava na određeno vremensko razdoblje. Potpisuju ga vlasnik sredstava, koji se naziva najmodavac, i korisnik, najmoprimac.

• Operativni leasing - primatelju leasinga odobrava se korištenje objekta leasinga na određeno razdoblje. Za korištenje se plaća ugovorena naknada koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga. Nakon isteka ugovora objekt leasinga se vraća leasing društvu, bez opcije kupnje.
• Financijski leasing - primatelju leasinga odobrava se korištenje objekta leasinga na određeno razdoblje. Za korištenje, primatelj leasinga plaća ugovorenu naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga i ujedno snosi troškove amortizacije. Nakon isteka ugovora opcijom kupnje, primatelj leasinga može steći pravo vlasništva objekta leasinga

Prednosti leasinga

• nema jednokratnog plaćanja iz vlastitih izvora ili kredita, posebno u slučaju otežanog samofinanciranja i kreditne nesposobnosti
• naknadu za leasing korisnik plaća sredstvima ostvarenim korištenjem zakupljene imovine što ulazi u trošak poslovanja
• leasingom se ubrzava mogućnost pribavljanja i otuđivanja trajne imovine bitne za održavanje poslovanja
• u leasingu se oprema vremenski uzima samo na onoliko koliko je to potrebno, prema tome smanjuju se fiksni troškovi, povećava se efikasnost i konkurentna sposobnost, omogućuje se veća troškovna i proizvodna elastičnost.
• umanjuje se rizik kupnje zastarjele imovine, koju je jednostavnije i isplativije vratiti nego prodati
• leasingom se potiče davatelja leasinga da obračunava amortizaciju prema kriteriju ekonomskog zastarijevanja što dovodi do brže zamjene opreme koja je predmet leasinga

Nedostaci leasinga

• u načelu je skuplji nego kupnja imovine iz vlastitih sredstava
• kod financijskog leasinga, u slučaju problema u prodaji i naplati proizvoda obroci se moraju platiti, a imovina se ne može vratiti
• nepovoljno djelovanje na tehničko - tehnološki napredak ako davatelj smanjuje cijenu zakupa te navodi korisnika da se služi zastarjelom opremom
• iznenadni prekid ugovora o leasingu nakon isteka roka zakupa
• ako bitne stavke kao što su odredbe o rokovima, ratama, troškovima i dr. nisu dogovorene postoji mogućnost nastanka štete i gubitaka

Rizični kapital

Fondovi koji nisu investicijski ili 'klasični' u Hrvatskoj su dobili naziv 'fondovi rizičnog kapitala'. Riječ je o Venture capital i Private equity fondovima. Moramo priznati da, iako je svaka investicija rizik i nikada nije sigurno hoće li se isplatiti, možda je malo neopravdano takve fondove zvati fondovima rizičnoga kapitala jer im sam naziv sugerira nešto negativno. No, bilo kako bilo, tako ih se prevodi. Nekoliko je vrsta takvih fondova koji djeluju u Hrvatskoj (u svijetu je tisuće vrsta, ali zapadni svijet je financijski razvijeniji od nas). 

• Venture capital

Venture capital (VC) je oblik privatnog financiranja koje tvrtke ili fondovi rizičnog kapitala osiguravaju startupovima, tvrtkama u ranoj fazi razvoja i u nastajanju za koje se smatra da imaju veliki potencijal rasta ili su pokazale visok rast (u smislu broj zaposlenih, godišnji prihod, opseg poslovanja itd.).

Venture capital fondovi i tvrtke ulažu u ta poduzeća u ranoj fazi u zamjenu za dionički kapital ili vlasnički udio. Venture capital fondovi i tvrtke preuzimaju rizik financiranja rizičnih startupova u nadi da će neka od njih postati uspješna. Budući da se startupovi suočavaju s velikom nesigurnošću, VC investicije imaju visoke stope neuspjeha. Naime, startupovi se obično temelje na inovativnoj tehnologiji ili poslovnom modelu i obično su iz visokotehnoloških industrija, poput informacijske tehnologije (IT), čiste tehnologije ili biotehnologije.

Prednosti Venture capital ulaganja

• VC je namijenjen više za poduzeća koja imaju veliku mogućnost za rast i razvoj
• dostupniji je u odnosu na bankarski kredit koji je puno teže dostupan novoosnovanim poduzećima ili novoosnovanom poslovanju, a uz to se moraju plaćati kamate
• odjednom se dobiva značajan iznos novca
• fond (odnosno fond menadžeri) sa znanjem i stručnošću doprinose poslovanju jer o tome ovisi povrat uloženog kapitala

Nedostaci Veture capital ulaganja

• s obzirom na rizičnost ulaganja, to je jedan od skupljih izvora financiranja koji nije namijenjen svima
• postupak ulaganja može od prvog susreta do realizacije trajati od tri do šest mjeseci. Naravno, ovisi o dostupnosti materijala, pregovora, dogovora i same evaluacije projekta u koji bi se uložilo, što znači da može trajati i duže.
• vlasnik se mora odreći dijela svoga biznisa (vlasništva),
• VC fond može imati drugačije vizije poslovanja od samoga postojećeg vlasnika

• Private equity

Private equity fondovi uključuju se u financiranje tvrtke fazama širenja, za razliku od Venture capital fondova koji se uključuju u samoj početnoj fazi (Seed ili startup faza). Najvažnija razlika Private equtyja u odnosu na Venture capital jest ta da PE fondovi ulažu u poduzeća koja već imaju dobre rezultate, a VC u ranoj fazi. 

Private equity može imati većinski udio ili 100 posto udjela u poduzeću u koje je investiralo, dok VC fondovi uzimaju manjinski ili do 49 posto.

U slučaju Private equity ulaganja, većinom se radi o kapitalu koji je potreban za rast i širenje poslovanja, dok je Venture capital za razvoj poslovanja. Private equity ulaganje se kreće između tri i deset milijuna eura, dok je Venture capital ulaganje puno manje. 

Strategija ulaganja i PE fondova i VC fondova je jako slična - uloži, razvij i prodaj. Oba će na kraju prodati svoj udjel postojećim vlasnicima, ili kroz javnu ponudu ili prodajom nekoj trećoj strani. PE investicija je puno dugoročnija i kreće se između pet i deset godina, dok VC ima izlaznu strategiju do 7 godina.

Crowdfunding

Iako se i ovaj pojam i model financiranja uvriježio i u Hrvatskoj, najjednostavniji prijevod bio bi - financiranje mase. Crowdfunding je način prikupljanja novca putem donacija, većinom malih iznosa, od velikog broja ljudi. Crowdfunding mijenja ideju tradicionalnog investiranja, koristeći internet kako bi razgovarao s tisućama, ako ne i s milijunima potencijalnih donatora. Oni koji traže novac postavit će profil svog projekta na nekoj platformi koja omogućuje donacije. Zatim će koristiti društvene medije za oglašavanje tog projekta. 

Postoji više od 600 platformi za crowdfunding diljem svijeta, a prikupljanje novca doseže milijarde dolara godišnje. Najčešća vrsta prikupljanja donacija je korištenje stranih platformi poput Kickstartera i Indiegogo, gdje se donacije traže u zamjenu za posebne nagrade, većinom proizvod ili priliku za uključivanje u dizajniranje proizvoda.

Druge platforme poput GoFundMe omogućuju članovima da izravno pomažu za različite akcije bez očekivanja ičega zauzvrat.

Crowdfunding zvuči vrlo jednostavno: potrebe za financiranje se postave na platformu, ponude se nagrade i sredstva su tu! Naravno, nije tako jednostavno. Dobivanje stotina ili tisuća ljudi da doniraju za projekt zahtijeva pažnju, planiranje i izvršenje, kao i svaka uspješna kampanja.

Prednosti crowdfundinga

• strategija idealna za novoosnovane tvrtke, obrte ili udruge
• prije crowdfundinga vlasnici tvrtke bili su podložni zahtjevima investitora ili banaka. Sada je moguće predstaviti poslovni plan masama
• uspješan crowdfunding ne samo da financira projekt, već stvara i bazu kupaca koji se osjećaju kao da imaju udjela u uspjehu poslovanja. Tu se javlja izraz 'jeftini novac'
• koristeći crowdfunding temeljen na nagradama, novac se prikuplja bez prodaje dioničkog udjela. To su donacije stotina ili tisuća ljudi koji su predani uspjehu neke kampanje. Na taj se način 'osigurava' i budući projekt. Već izgrađena mreža angažiranih pristaša bit će nestrpljiva da se uključe i sljedeći put

Nedostaci crowdfundinga

• ako nema zanimljive priče crowdfunding može biti neuspješan
• platforme poput Kickstartera ne prikupljaju novac dok se ne postigne cilj, gdje postoji rizik od utrošenog vremena koje nije rezultiralo postizanjem cilja. Još gori ishod bio bi u slučaju da je količina potrebnog novca krivo procijenjena
• poslovanje riskira tužbe ako obećava donatorima proizvode ili povlastice, a zatim ih ne dostavi
• pritisak je neizbježan. Kada kampanja uspješno završi, proizvodi se moraju poslati. Mnogi od najvećih projekata kasne u slanju nagrada donatorima

U svijetu financijaša, financiranje poslovanja kroz crowdfundung, uz pomoć poslovnih anđela ili Venture capital ulaganjem zove se SEED financiranje. 

Mezzanin financiranje

Široj javnosti, ali i dobrom dijelu poduzetnika, ovo je manje poznat oblik financiranja. To je, najjednostavnije rečeno, hibridni instrument koji kombinira financiranje dugom i vlasničkim kapitalom. Poput klasičnog bankarskog kredita, mezzanine financiranje se otplaćuje uz ugovorenu kamatnu stopu, a financirano društvo kao kolateral koristi udjele u društvu te u slučaju da ne može ispunjavati ugovorom definirane obveze, dug se pretvara u dionički dio u financiranom društvu.

Iako na prvu mezzanine financiranje može izgledati jednostavno i intuitivno, ono je često kompleksno i zahtijeva dobro poznavanje financijske materije da ne bi društvu donijelo više štete nego koristi. 

Kada se koristi mezzanine financiranje:

• financiranje preuzimanja (buyout)
• preuzimanje s financijskom polugom (leveraged buyout, LBO)
• kada menadžment društva preuzima društvo (management buyout, MBO)
• kada vanjski menadžment preuzima društvo (management buy-in, MBI) 
• kao izvor razvojnog kapitala
• kada novoosnovana društva nemaju adekvatnu imovinu kao garanciju za klasičan kredit
• društva koja su maksimalno iskoristila mogućnost financiranja kreditom ('do limita')
• društva čiji dioničari ne žele razvodnjavanje dionica
• društva koja ne mogu povećati temeljni kapital

Prednost mezzanine financiranja

• apsolutna kontrola vlasnika - mezzanine zajmovi strukturirani su tako da osiguravaju vlasniku apsolutnu kontrolu nad svojim društvom i njegovim strateškim usmjerenjem. To znači da se društvo koje se financira kroz mezzanine zajmove ne odriče vlasničkih udjela te ne prepušta kontrolu nad upravljanjem nekom drugom
• fleksibilnost - mezzanine financiranje često je poželjan oblik financiranja za mala i srednja društva zbog fleksibilnosti aranžmana zajma te manjka provedbe dubinskog snimanja. Manjak dubinskog snimanja na prvu možda i ne zvuči kao prednost bilo čega, međutim za mala i srednja društva koja planiraju financirati iznenadne projekte i/ili akvizicije, pribavljanje kapitala često je nužno obaviti u što kraćem vremenskom periodu, a mezzanine financiranje zbog manjka dubinskog snimanja poslovanja omogućuje upravo to
• jeftinije pribavljanje kapitala - uvijek je jeftinija varijanta prikupljanja kapitala od prodaje dionica investitorima. U mezzanine financiranju društvo plaća određenu, fiksnu kamatnu stopu koja predstavlja trošak te vrste financiranja, dok je u slučaju prodaje dionica investitorima trošak kapitala uvjetovan rastom cijene dionica koji je teoretski neograničen
• veći iznosi - ova vrsta financiranja često osigurava znatno veće iznose kapitala nego li to omogućuje klasičan bankovni kredit ili zajam na temelju imovine. Društvo često može biti financirano iznosom 3 do 4 puta većim nego li je ostvareni novčani tok
• strateška pomoć ulagača - zajmodavci koji su spremni financirati društva mezzanine financiranjem u pravilu su dugoročni ulagači te ne očekuju brzo bogaćenje, već dugoročno strukturirani pozitivan povrat.

Nedostaci mezzanine financiranja

• nepovoljni ugovori - budući da mezzanine zajmodavci obično nemaju određeni izravni kolateral u obliku imovine društva, oni u ugovore ove vrste financiranja uključuju razne restriktivne mjere kojih se zajmoprimac mora pridržavati. One često uključuju dogovore da se zajmoprimac unutar dogovorenog perioda otplate ne bi trebao dodatno zaduživati, da se što prije refinancira glavnica iz tradicionalnih kredita, kao i da se ostvare određeni financijski omjeri i pokazatelji kako bi mezzanine zajmodavci bili sigurni u povrat posuđenih sredstava
• ograničavanje troškova i isplate dividendi - vlasnici društva koji pristanu na mezzanine financiranje mogu biti prisiljeni prihvatiti ograničenja u načinu na koji troše novac u određenim područjima, poput prigodnih nagrada za perspektivne zaposlenike i sl. U nekim slučajevima vlasnicima društava se čak i sugerira da smanje plaće i/ili ograniče isplate dividendi
• skuplje financiranje - mezzanine financiranje skuplje je od tradicionalnih bankarskih kredita. U mezzanine financiranju očekivani prinos često je znatno veći te se u pravilu kreće u rasponu od 12 do 20 posto, a ponekad zna iznositi i do 25 posto. Iako se na prvu ovolika kamata mezzanine financiranja čini odbojna, ona je opravdana s obzirom na manjak dubinskog snimanja, nepovoljnom položaju u slučaju bankrota te nepostojanju tradicionalnih oblika kolaterala
• nedostupnost financiranja - budući da mezzanine financiranje nije osigurano tradicionalnim kolateralima te ne zahtijeva dug period provođenja, zajmodavac preuzima veći rizik od tradicionalnih zajmodavaca - banaka. Zbog ovog povećanog rizika mezzanine financiranje nedostupno je u većini standardnih bankarskih institucija, a za dobivanje je potrebno postojanje snažnih i pozitivnih rezultata u industriji te dobra reputacija na tržištu
• gubitak udjela u društvu/poduzeću -  društvo će se u slučaju nepodmirivanja svojih obveza ipak morati odreći udjela u društvu. To je jedan od glavnih načina osiguranja zajmodavca, ali i dalje nepovoljan jer udjeli u društvu koje ne posluje na razini da uspješno financira sve dospjele obveze nije baš primamljiva opcija

Tržište kapitala

Kada ste u fazi da razmišljate o tržištu kapitala, tada ste već jako dobar poduzetnik. Bez obzira jeste li do ove faze koristili vlastiti novac ili ste imali investitore, ulazak na tržište kapitala smatra se krunom poduzetništva.  

'Izlazak na burzu' zove se IPO (Initial Public Offering, odnosno Inicijalna ponuda dionica). Tada tvrtka, odnosno vlasnik tvrtke (a mora biti dioničko društvo), na tržištu kapitala prodaje određeni iznos dionica. Najpoznatiji IPO-ovi u hrvatskoj povijesti su bili oni Hrvatskoga telekoma i Ine kada je država na burzi prodavala svoje dionice građanima (ti IPO-ovi su bili organizirani tako da su se mogli kupiti paketi dionica). I danas mnogi građani imaju te pakete u svome vlasništvu). 

Odluka vlasnika tvrtke da krene u proces IPO-a temelji se na:

• realnoj procjeni poslovanja
• resursima društva
• stupnju razvoja
• viziji društva

Kroz IPO društvo već postojeće dionice može ponuditi profesionalnim i malim ulagateljima, zaposlenicima društva, strateškim partnerima i drugima. Zauzvrat, društvo će morati prihvatiti visoke zahtjeve korporativnog upravljanja kao i ostale značajne promjene.

Jedna od prednosti uvrštenja na burzu je olakšano financiranje poslovanja i rasta. S obzirom da društva uvrštena na Burzu detaljno izvještavaju javnost o svom poslovanju, investitori su skloniji ulaganju u takva društva. Time je npr. zaduživanje u pravilu povoljnije i putem izdanja dužničkih vrijednosnih papira ili putem bankovnog zajma.

Naravno, i krug investitora se širi, s obzirom da je olakšan pristup kako malim tako i institucionalnim (domaćim i stranim) investitorima. Više informacija možete pročitati OVDJE.

• Progress Zagrebačke burze

Progress tržište je trgovinska platforma u Hrvatskoj i Sloveniji, kojom upravlja Zagrebačka burza, namijenjena malim i srednjim poduzećima. 

Osnovna značajka Progress tržišta su niži zahtjevi transparentnosti koji se postavljaju pred izdavatelje (poduzeća) u odnosu na uređeno tržište i posljedično s tim povezan veći rizik ulaganja u financijske instrumente kojima se trguje na Progress tržištu.

• Funderbeam

Funderbeam je platforma na kojoj je moguće ulagateljskim udjelima trgovati na zahtjev. Suvlasnik Fundebeama je i Zagrebačka burza. Funderbeam je novi model financiranja startupova u Hrvatskoj. Funderbeam je zapravo crowdfunding platforma za startupove na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi, sve zahvaljujući sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji.

S obzirom na korištenje blockchain tehnologije, novac koji se planira uložiti u neku investiciju, pretvara se u tokene. Svaki digitalni token predstavlja prava vlasnika u 'investicijskom sindikatu'. Investitori mogu ulagati i na sekundarnom tržištu. Proces je brz, jednostavan i bez prepreka nacionalnih granica. Trgovanje omogućava brz put do likvidnosti za prodavače i oslobađa investitore od držanja investicije godinama. Budući da se prilikom ulaganja i trgovanja koriste tokeni, transakcije su zabilježene i samim time transparentne i sigurne.

Osim što startupovima na jednostavan način prikuplja novac, osnivačima startupova štedi vrijeme jer se više mogu posvetiti rastu poduzeća, a manje prikupljanju i traženju potrebnih sredstava. Također, veliki ulagači mogu dodatno pomoći startupu svojim znanjem i iskustvom. Funderbeam za potrebe financiranja investicija utemeljuje 'SPV - Special Purpuse Vehicle' sa sjedištem u Estoniji koji predstavlja jedinog suvlasnika kompanije koji nastupa ispred svih ulagatelja.