održivost
Izvor: Geralt/Pixabay
EU UREDBE I DIREKTIVE

NOVA ODRŽIVA PRAVILA - Tvrtke u Hrvatskoj morat će postati zelene i održive

Dvije nove EU Uredbe - SFDR Uredba i Uredba o taksonomiji, određuju pravila informiranja i izvještavanja za određene tvrtke. No, bez obzira na to, održivost se prelijeva na cijeli poslovni sektor. Hrvatski poduzetnici morat će paziti, primjerice, koji energetski certifikat ima zgrada u kojoj imaju ured ili poslovni prostor, koliko troše na energiju i od kuda tu energiju dobivaju (plin ili OIE), printaju li puno papira, je li im vozni park na fosilna goriva ili ne. I tako dalje. Sve to utjecat će na njihovo financiranje, poslovna partnerstva i poslovnu egzistenciju.

Svaka tvrtka u Hrvatskoj, obrt, udruga, zadruga ili bilo koji oblik, a da nije fizička osoba, mora svake godine napisati financijski izvještaj. Razlika je samo u kojem se obliku taj izvještaj podnosi i kome. 

No prije nekoliko godina uveo se još jedan oblik izvještavanja - nefinancijski izvještaj. Do sada takav oblik nije bio obavezan za sve tvrtke u Hrvatskoj, no kako se Europa 'fura' na zeleno i održivo, počinje se uvoditi i taj oblik izvještavanja u sve širi krug poslovnog sektora. 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu koji je prenio Direktivu o nefinancijskom izvješćivanju (Direktivu 2014/95/EU) stupio je na snagu u prosincu 2016. godine.

Obveznici izrade nefinancijskog izvješća su:

  • veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa
  • poduzetnici koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine

Obveznici izrade nefinancijskog izvješća morali su ga izraditi za financijsku 2017. godinu i objaviti u 2018. godini. 

Nefinancijsko izvješće sadrži:

  • okolišna pitanja
  • socijalna i kadrovska pitanja
  • pitanja u vezi ljudskih prava, borbe protiv korupcije i podmićivanja

Nova pravila

No u travnju 2021. Europska komisija je objavila Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/2014 u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti.

Europska komisija ističe da mnogi dionici smatraju da je pojam 'nefinancijski' netočan jer se može razumjeti da te informacije nemaju financijsku važnost stoga je umjesto pojma 'nefinancijske informacije' bolje koristiti pojam 'informacije o održivosti'.

Tko mora izraditi izvješće o održivosti

  • Izvješće o održivosti izrađivat će svi veliki poduzetnici, neovisno o tome jesu li im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
    • Kriterij od minimalno 500 zaposlenih koji je uvela Direktiva 2014/95/EU je brisan
  • kreditne institucije i društva za osiguranje izrađivat će izvješće o održivosti neovisno o veličini
  • u izvješćivanje su uključeni mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište dok su mikro poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište isključeni od obveze izrade izvješća o održivosti
    • na razini Europske unije znatan udio od ukupnog broja poduzetnika čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište čine mali i srednji poduzetnici

Detaljnije su određene informacije koje poduzetnici trebaju objavljivati.

  • U usporedbi s postojećim odredbama, predloženo je uvođenje novih informacija od poduzetnika o njihovoj
    • strategiji
    • ciljevima
    • ulozi odbora i uprave
    • glavnim štetnim učincima povezanima s poduzetnikom i njegovim lancem vrijednosti
    • nematerijalnom imovinom i o tome kako su utvrdili iskazane informacije
  • Poduzetnici trebaju iskazivati
    • kvalitativne i kvantitativne informacije
    • informacije o budućim i prošlim događajima 
    • prema potrebi informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja

Što mora sadržavati izvještaj

OKOLIŠ

  • ublažavanje klimatskih promjena
  • prilagodba klimatskim promjenama
  • vode i mora
  • kružno gospodarstvo
  • prevencija onečišćenja
  • bioraznolikost i ekosustavi

DRUŠTVO

  • jednake mogućnosti za sve
  • radni uvjeti
  • poštovanje ljudskih prava

UPRAVLJANJE

  • uloga i sastav uprave i rukovodstva
  • poslovna etika i korporativna kultura (+ borba protiv korupcije i podmićivanja)
  • politički angažman
  • poslovni odnosi 
  • sustavi unutarnje kontrole i upravljanje rizicima

Standardi izvješćivanja Europske unije o održivosti odredit će koje informacije treba objaviti u svakom od područja izvješćivanja.

Nakon početka primjene standarda izvješćivanja o održivosti, Europska komisija preispitivat će ih svake tri godine, uzimajući pri tome u obzir tehničke savjete Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanja (eng. EFRAG) te ih izmijeniti kako bi se uzele u obzir relevantne promjene, uključujući promjene međunarodnih standarda.

Prva primjena i rokovi

Za poslovnu godinu koja počinje 1.1.2024.

  • veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine
  • subjekti od javnog interesa koji su matično društvo velike grupe i na konsolidiranoj razini na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine 

Za poslovnu godinu koja počinje 1.1.2025.

  • svi ostali veliki poduzetnici
  • sva ostala matična društva velikih grupa

Za poslovnu godinu koja počinje 1.1.2026.

  • mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište (mikro poduzetnici isključeni)

SFDR Uredba

Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (EU) 2019/2088 uvodi nove obveze za sudionike na financijskim tržištima te financijske savjetnike, a u vezi s informiranjem ulagatelja/klijenata te objavljivanjem podataka vezanih uz implementaciju čimbenika održivosti u sektoru financijskih usluga. Obveze su propisane primarno SFDR Uredbom te manjim dijelom Uredbom o taksonomiji.

SFDR Uredbom se propisuju obveze tako da su sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici obvezni informirati ulagatelja/klijenta, kao i objavljivati informacije vezano uz implementaciju ESG čimbenika, tj. okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika u proces donošenja odluka o ulaganju.

Dodatno, sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici obvezni su spriječiti tzv. greenwashing ('manipulativni zeleni marketing') odnosno, pojednostavljeno rečeno, manipulaciju u pogledu okolišne odgovornosti poduzetnika ili okolišne koristi njezinih proizvoda i usluga koji se koriste kod proizvoda s oznakom održivosti 'zdravi, ekološki i zeleni', a to zapravo nisu.

Osnovni cilj SFDR Uredbe jest utvrđivanje usklađenih pravila o transparentnosti u pogledu uključivanja rizika održivosti i uzimanja u obzir štetnih učinaka na održivost u njihovim procesima i pružanja informacija povezanih s održivosti u vezi s financijskim proizvodima.

Nadalje, svrha jest osigurati da sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici u svoje poslovne procese, prilikom donošenja investicijskih odluka, uključe relevantne rizike održivosti koji bi mogli imati bitan negativan učinak na financijski povrat ulaganja ili kvalitetu savjetovanja te da ih kontinuirano procjenjuju.

Također, omogućuje se učinkovita usporedba različitih financijskih proizvoda u državama članicama u pogledu njihovih okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika i rizika te ciljeva održivog ulaganja, a što je do sada bilo otežano i zbunjujuće za krajnje ulagatelje te je moglo nepovoljno utjecati na njihove odluke o ulaganjima.

Uredba o taksonomiji

Uredba o taksonomiji je zakonodavni akt čijom će se provedbom doprinijeti ostvarivanju cilja da Europska unija do 2050. ima klimatski neutralno gospodarstvo.

Uredbom o taksonomiji se uspostavlja jedinstveni klasifikacijski sustav okolišno održivih gospodarskih djelatnosti na razini Europske unije kojim će se utvrđivati je li neka gospodarska djelatnost okolišno održiva, kao i stupanj okolišne održivosti ekonomske aktivnosti (što će se utvrđivati putem kriterija održivosti koji će odrediti smatra li se gospodarska djelatnost održivom, tj. smatrat će se okolišno održivom kada znatno doprinosi jednom okolišnom cilju ili više njih odnosno ako ne šteti bitno nijednom okolišnom cilju utvrđenom u Uredbi o taksonomiji, provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u Uredbi o taksonomiji te je usklađena s kriterijima tehničke provjere koje je utvrdila Europska komisija), a sve s ciljem preoblikovanja gospodarstva Europske unije u zeleniji, otporniji i kružni sustav.

Uredba o taksonomiji osobito je značajna jer će ulagačima i tvrtkama pružiti smjernice za ulaganje u gospodarske aktivnosti koje pridonose postizanju ciljeva klimatske neutralnosti, odnosno dati poticaj da donose utemeljene odluke o ulaganjima u okolišno održive gospodarske djelatnosti.

Šest je definiranih okolišnih ciljeva u Uredbi u taksonomiji, ti ciljevi su:

  1. ublažavanje klimatskih promjena
  2. prilagodba klimatskim promjenama
  3. održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
  4. prijelaz na kružno gospodarstvo
  5. sprečavanje i kontrola onečišćenja
  6. zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Za svaki okolišni cilj Europska komisija će kroz delegirane akte utvrditi jedinstvene kriterije tehničke provjere za utvrđivanje doprinose li gospodarske djelatnosti znatno nekom od navedenih okolišnih ciljeva. Delegirani akt za prva dva okolišna cilja (ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama) formalno je usvojen u lipnju te objavljen u Službenom listu Europske unije u prosincu 2021.

Njime su definirani kriteriji tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno pridonosi ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju iz članka 9. Uredbe o taksonomiji. Predmetni delegirani akt, odnosno uredba primjenjuje se od 1. siječnja 2022.

Obveze za sudionike na financijskom tržištu započinju postepeno u razdoblju od 2021. do 2023. Uredba o taksonomiji se u pogledu prva dva okolišna cilja primjenjuje od 1. siječnja 2022., dok se za ostala četiri okolišna cilja primjenjuje od 1. siječnja 2023. Za preostala četiri okolišna cilja, prema trenutno dostupnim informacijama Europske komisije, planirana je objava delegiranih akata u 2022.

ŠTO JE ESG IZVJEŠTAVANJE?

ESG je akronim za environment, social and governance ili okoliš, društvo i upravljanje, a uključuje:

  • okolišni aspekt koji se odnosi na smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu prirodnog okoliša
  • društveni aspekt koji označava poboljšanje radnog okruženja i unapređenje raznolikosti
  • upravljački aspekt koji se odnosi na prakticiranje poštenog i transparentnog upravljanja

ESG predstavlja metode i procese za postizanje globalnih ciljeva te uključuje uzimanje okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika u obzir uz financijske čimbenike prilikom donošenja poslovnih odluka. U praksi to znači da se važne poslovne odluke u današnjem svijetu više ne mogu temeljiti samo na financijskim čimbenicima, već da druge vrste razmatranja u vezi s našim okolišnim i društvenim okruženjem dobivaju sve veći značaj i trebaju se uzeti u obzir kod donošenja odluka, što će posljedično utjecati i na financijske rezultate. 

Dobro definirana ESG strategija osigurat će dugoročni uspjeh poduzeća i to kroz (McKinsey):

  • poticanje rasta
  • smanjenje troškova
  • minimiziranje regulatornih i pravnih intervencija
  • povećanje produktivnosti zaposlenika
  • optimizaciju ulaganja i imovine

Loši ESG rezultati mogu dovesti do značajne štete za menadžment i vrijednost poduzeća. U svijetu u kojem planetarni i društveni problemi predstavljaju najveći izazov za države, gospodarstva i društva u cjelini, ESG moraju biti dio svake poslovne strategije i prema tome uključeni u godišnje izvještavanje. Tri aspekta odgovornog i održivog korporativnog upravljanja uključuju više područja, tema koje mogu biti zastupljene u nefinancijskim izvješćima.

Osnovne prednosti nefinancijskog izvještavanja

LAKŠI PRISTUP KAPITALU

  • Investitori i financijske institucije, prilikom donošenja odluka o ulaganjima, sve više uzimaju u obzir okolišne i društvene utjecaje te način upravljanja rizicima vezanim za ove teme.

KUPCI

  • Prema različitim dostupnim globalnim istraživanjima kupci sve snažnije očekuju da, pored ekonomske, poduzetnici stvaraju i društvenu vrijednost te štite okoliš. 

KOMPARATIVNA PREDNOST

  • Nefinancijsko izvješće pokazuje orijentaciju poduzetnika ka održivosti te transparentnosti, što je komparativna prednost u odnosu na druge koji nemaju nefinancijsko izvješće.

OD CRNE DO PROZIRNE KUTIJE

  • Poslovanje poduzeća zbog sve snažnijih pritisaka tržišta, investitora i zakonodavstva postaje sve transparentnije.

Što dalje?

Europa je zadala cilj - do 2050. godine klimatski neutralno gospodarstvo. To se mora nekako i postići. Stoga, pored smanjivanja štetnih plinova, drastičnog smanjivanja potrošnje energije i značajno većeg korištenja obnovljivih izvora energije (OIE), obnovljivo i održivo ulazi u biznis. 

Prvo, velikim se kompanijama nameću pravila o održivosti. No velike kompanije imaju kooperante, podizvođače - male tvrtke koje žele naći svoje mjesto pod ovim poslovnim suncem. Svi će se u tom lancu morati vrlo brzo prilagoditi i paziti na održivost i zeleno. Jer, ako neće, veliki neće moći ili htjeti s njima surađivati, banke im neće htjeti dati kredite, a ulagači uložiti u njihov razvoj.

U vrlo bliskoj budućnosti hrvatski poduzetnici morat će paziti, primjerice, koji energetski certifikat ima zgrada u kojoj imaju ured ili poslovni prostor, koliko troše na energiju i od kuda tu energiju dobivaju (plin ili OIE), printaju li puno papira, je li im vozni park na fosilna goriva ili ne. I tako dalje. Sve to utjecat će na to njihovo financiranje, poslovna partnerstva i poslovnu egzistenciju. 

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.