mirovanje radnog odnosa
Izvor: master1305/Freepik
SVE PO ZAKONU

Mirovanje radnog odnosa i paralelni rad negdje drugdje? Sve mogućnosti, uvjeti, prava i obveze

Zaposleni ste kod poslodavca i sada odlazite, na primjer, na rodiljni dopust. Usput imate i paušalni obrt kojem ste vlasnik. Htjeli biste isprobati neke kombinacije sada kad ćete već "imati vremena".

Na primjer, jeste li znali da nakon isteka rodiljnog dopusta, imate pravo, prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama kao zaposleni ili samozaposleni roditelj ostati kod kuće do treće godine djetetova života? Zakon kaže da je vaš posao kod poslodavca u tom slučaju "u mirovanju".

Znači li to da možete neometano nastaviti raditi u obrtu, nakon prolaska obveznog razdoblja rodiljnog dopusta?

Evo što kaže članak 27. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama:

  • (1) Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene treće godine života djeteta.
  • (2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka prava i obveze zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a obvezno zdravstveno osiguranje te mirovinsko osiguranje ostvaruje prema propisima kojima je uređeno to područje.
  • (3) Poslodavac odnosno samozaposlena osoba jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja odnosno o obustavi djelatnosti samozaposlenog roditelja do treće godine života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.

Prema ovome, ako ste samozaposleni, a koristite ovo pravo, morate i rad u svom obrtu staviti u mirovanje. Je li to točno?

Sanja Martinovsky iz Hrvatske obrtničke komore kaže sljedeće:

- Za vrijeme mirovanja radnog odnosa odnosno djelatnosti do treće godine života djeteta, poslodavac radnika odjavljuje s obveznih osiguranja. Kada bi se u tom trenutku aktivirao obrt, uspostavila bi se obveza prijave na obvezna osiguranja na temelju obrta te bi obrt postao glavni dohodak (više ne bi bio drugi dohodak). Time bi došlo do prekida instituta mirovanja - jer se osoba obvezno prijavljuje na mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obrta.

Martinovsky dodaje kako je navedeno u skladu s mišljenjem zakonodavca da se priznavanje prava korisnicima rodiljnih i roditeljskih potpora na vremenske i novčane potpore zasniva na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom iz kojeg se razloga roditeljima omogućava primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji.

- S obzirom na navedeno, smatramo da bi obrt mogao obavljati djelatnost ako bi zaposlio radnika kao poslovođu koji će voditi obrt u njegovo ime i za njegov račun za vrijeme mirovanja radnog odnosa - zaključila je Martinovsky, ipak napominjući da HOK nije ovlašten tumačiti Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama.

No, što kada je u pitanju "samo" rodiljni dopust kod poslodavca, tijekom kojeg biste vi primali zakonski određenu naknadu? Je li u tom slučaju, kada vaš radni odnos nije u mirovanju, već koristite pravo na rodiljni dopust, moguće nastaviti raditi u svom paušalnom obrtu i izdavati fakture?

Slađana Ristić iz Alfabalans računovodstva kratko i jasno odgovorila je - ne, to nije moguće.

- Otvarate rodiljni i pritom svoj obrt stavljate u mirovanje. Ne možete biti na rodiljnom dopustu samo za jedno radno mjesto. Plus, postoji obavezni dio rodiljnog dopusta koji morate iskoristiti - objasnila je Ristić.

Računovotkinja Alisa Čudić napominje još jednu važnu i možda nekome zanimljivu činjenicu, a ta je da obrt može normalno cijelo to vrijeme nastaviti poslovati, ako ima barem još jednu zaposlenu osobu.

- Obrtnik koji je i vlasnik i zaposlenik te koristi porodiljni, ne može raditi, no ako ima nekog zaposlenika, obrt može nastaviti s radom - kazala je Čudić.

Ako ste se pitali je li situacija drugačija u slučaju da ste samozaposleni obrtnik, znači radite isključivo za sebe i otvarate rodiljni - odgovor je: ne! Niti u tom slučaju obrt ne može nastaviti s radom, jer vi trenutno koristite prava rodiljnog dopusta. Nema rada, nema izdavanja faktura - osim naravno u slučaju da imate još jednog zaposlenika.

Štoviše, članak 31. Zakona o obrtu kaže sljedeće:

  • Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Naravno, djelatnost obrta može i ne mora biti obustavljena.

Neplaćeni dopust kod jednog poslodavca i radni odnos kod drugog poslodavca

Zaposleni ste no pružila vam se neka prilika pa razmišljate imate li mogućnost staviti radni odnos u mirovanje. Odnosno, kod tog poslodavca nećete primati plaću, ali biste se prijavili kod nekog drugog na određeni vremenski period i tamo dobivali plaću.

Je li to izvedivo? Zakon opet kaže - nije. Radni odnos može se staviti u mirovanje, ali se u to vrijeme nije moguće zaposliti negdje drugdje.

Evo što stoji u Zakonu o radu:

  • Odredbom članka 87. stavka 1. Zakona o radu propisana je mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
  • Bez obzira o kojoj se vrsti neplaćenog dopusta radi, radnik ne može za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, odnosno mirovanja radnog odnosa sklapati dodatne ugovore o radu s drugim poslodavcima, jer se to protivi prirodi toga instituta.

Budući da se za vrijeme takvog dopusta radni odnos ne prekida, radnik ne može kod jednog poslodavca koristiti pravo na neplaćeni dopust i u tom vremenu biti u radnom odnosu kod drugog poslodavca.

S aspekta toga općeg radno-pravnog propisa, sama činjenica sklapanja ugovora o radu ne predstavlja prekršaj. Međutim, sklapanje ugovora o radu s drugim poslodavcem i početak rada za vrijeme trajanja već postojećeg radnog odnosa u punom radnom vremenu, može imati utjecaja na radno-pravni status radnika, budući da bi, u protivnom, ukupno radno vrijeme radnika prelazilo 40 sati tjedno.

Navedeno se odnosi i na primjenu Zakona o radu i sklapanja ugovora o radu s drugim poslodavcem za vrijeme mirovanja radnog odnosa kod poslodavca s kojim radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, bez obzira na činjenicu mirovanja radnog odnosa.

Radni odnos u mirovanju i obrt

Uzimajući u obzir odredbe općeg propisa o radu, nema zapreke da osoba koja se nalazi u radnom odnosu, bez obzira miruje li u tom razdoblju radni odnos, otvori obrt.

Jedini uvjet je da zadovoljava odgovarajuću stručnu spremu za poslove za koje se ona traži prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08), odnosno da zaposli radnika koji ima odgovarajuću stručnu spremu.

Člankom 8. stavak 2. Zakona o obrtu propisano je da se radom u obrtu ostvaruju prava u vezi s radnim odnosom, pa tako među njima i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Na temelju čl. 185. Zakona o doprinosima, obrtnik koji uz radni odnos ima otvoren obrt obveznik je doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i kao obrtnik i kao radnik.

Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuje dohodak jest dohodak ostvaren u poreznom razdoblju - razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propisima.

Godišnja osnovica može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,00 i brojke 12. U navedenom slučaju doprinose utvrđuje rješenjem po godišnjem obračunu nadležna ispostava Porezne uprave Republike Hrvatske. Osnovicu za obračun čini ostvareni dohodak, odnosno dobitak i to najviše do iznosa od 9.878, 96 eura (74.388,60 kuna).

Prijava na HZMO i neplaćeni dopust

Neplaćeni godišnji odmor, odnosno dopust reguliran je odredbom čl. 87. Zakona o radu, koja propisuje da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Iz navedenog proizlazi da odobrenje ovisi isključivo o dobroj volji poslodavca.

Dakle, neplaćeni dopust predstavlja mogućnost oko koje se radnik i poslodavac moraju sporazumjeti, odnosno bez suglasnosti radnika i poslodavca nema neplaćenog dopusta.

Drugim riječima, radnik za vrijeme ove varijante neplaćenog dopusta:

  • ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće niti
  • ne ostvaruje pravo iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

S obzirom na navedeno, očigledno je da poslodavac u skladu s odredbom čl. 87. st.2. Zakona o radu ima obvezu odjaviti radnika s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, odnosno staž osiguranja ne uračunava se u mirovinski staž.

Ako poslodavac odobri radniku korištenje prava na neplaćeni dopust, ne dolazi do prestanka radnog odnosa kod navedenog poslodavca, jer je ugovor o radu i dalje je na snazi. Kako odobravanjem neplaćenog dopusta radni odnos nije prestao, poslodavac nakon isteka toga dopusta ima obvezu radnika ponovno primiti na rad pod istim uvjetima te ga ponovno prijaviti na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Ako ste pak uz posao kod poslodavca od kojega idete na neplaćeni dopust imali svoj obrt i niste za vrijeme radnog odnosa morali plaćati doprinose, sada se morate javiti u HZMO jer su vlasnici obrta, ako nisu osigurani po drugoj osnovi obveznici plaćanja doprinosa. Slijedom navedenog, za vrijeme neplaćenog dopusta, obavezni ste se prijaviti u osiguranje kao obrtnik i plaćati doprinose.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.