Laganje nikada nije dobar izbor, pogotovo u poslu

Budite posebno oprezni kada razgovarate o promjenama i kada ne možete reći sve što znate, jer vam se mogu potkrasti dvije velike pogreške koje menadžeri čine kada komuniciraju sa suradnicima i podređenima.

Dvosmjerno laganje

Neke laži ili djelomične istine možda su učinjene iz dobre namjere - da zaštitimo sugovornika, da mu lošu vijest učinimo podnošljivijom. No jeste li ikad čuli da netko želi da mu se laže? „Doktore, recite mi istinu“, česta je fraza iz filmova, ali i života. Nitko nije tako slab niti bespomoćan da ne bi mogao podnijeti istinu. No, kako komunicirati s menadžerima koji kažu: „Nemojte mi dolaziti s lošim vijestima“? 

Laž ima manu

Naime, laž ima jednu manu - uvijek se otkrije i stvara neravnopravan odnos među poslovnim suradnicima. Ako ljudi saznaju da lažete ili prikrivate istinu, zauvijek ćete izgubiti njihovo povjerenje. Niste li sigurni u neku informaciju, iskreno recite da ne znate, ali da ćete saznati. Ako nešto nije u redu, to i recite, inače ćete izgubiti vjerodostojnost. Pa biznis nije politika, ugled ćete izgubiti prije isteka četiri godine, kada su sljedeći izbori. Znam za tucet slučajeva u kojima su zaposlenici gledali svoje nadređene kako lažu, prikrivaju istinu, prešućuju vlasniku ili upravi podatke jer su se sami smatrali odgovornima za loše rezultate. Još je gore kad nadređeni traže od vas da lažete ili ublažite rezultate, kvartalna izvješća, prešućujete podatke koji im ne idu u prilog i sl.

To se često događa financijskim direktorima, kad se od njih traži da, primjerice, daju lažnu sliku o poslovanju. Bili smo svjedoci otkaza kvalitetnih ljudi u tvrtkama u kojima su bili prisiljeni lagati za svoje nadređene, lažirati podatke, prešućivati istinu te su davali otkaz jer je pritisak laži bio prevelik. Bez obzira na razlog - prikrivanje lošeg upravljanja tvrtkom ili strah od gubitka radnog mjesta - laganje je kratkotrajna strategija, a dugoročno izaziva stres i frustraciju. 

Podcjenjivanje nečije inteligencije

Primamljujuće je osjetiti moć i nešto samo narediti misleći da ljudi to ne mogu razumjeti. Zašto objašnjavati reorganizaciju kada možete jednostavno reći: „Ovo je nova organizacijska mapa, ja sam je napravio, a ja sam šef“. Ali, to je izbjegavanje odgovornosti.

Zaposlenici možda nisu stručnjaci za organizaciju, ali imaju pravo znati razloge promjene koja utječe na njihove živote. Ako mislite da vaši podređeni neće nešto razumjeti, zapamtite da je vaš posao da im to objasnite. 

Podcjenjivanje vlastite inteligencije

Otvoreno govoreći, nije problem ako djelatnici tvrtke smatraju da svoju energiju trebaju usmjeriti prema direktorima. Ako im oni mogu dati novac za plaće, zaslužuju svu njihovu pažnju. No, nikada nisam upoznao menadžera koji je svoj novac dijelio s djelatnicima. Ne postoji menadžerov novac, koji bi radnici mogli očekivati. Samo onaj koji tvrtka dobije od kupaca.

Djelatnici na menadžere gledaju kao na ogledalo, na osobe koje bi trebali poticati procese koji djelatnicima omogućavaju da shvate svoje sposobnosti, da spoznaju svoju ulogu u tvrtki i da definiraju svoje kompetencije. No, praksa je drukčija…

Cijeli tekst možete pročitati na PoslovniFM, prvom poslovnom radiju i prvom poslovnom podcast internet radiju (e-radio) u ovom dijelu Europe.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.