apartman
Izvor: jocmp/Freepik
'ZIMMER FREI'

Koje sve porezne obaveze imaju mali iznajmljivači

U posljednje vrijeme aktualna je tema javnih davanja fizičkih iznajmljivača i njihovog statusu u sustavu turizma i tržišta nekretnina. Jesu li davanja malih iznajmljivača preniska i koje su njihove obveze te o čemu ovise razjasnit ćemo u ovom tekstu.

Temu je otvorio prijedlog izmjena Zakona o lokalnim porezima kojim je Vlada u Hrvatski sabor na odlučivanje poslala izmjene regulative za oporezivanje vikendica, odnosno kuća za odmor kojima se oporezivanje vikendica podiže s maksimalnih 1,99 eura po metru četvornom na pet eura po metru četvornom. Obveznici plaćanja te vrste poreza su vlasnici vikendica, odnosno vlasnici kuća u kojima se trajno ne živi. Dio tih vikendica kategorizirano je i za djelatnost iznajmljivanja u turizmu te im je to dodatna financijska obveza uz one kojima su obuhvaćeni svi mali iznajmljivači. Prema odredbama zakona, porez na kuće za odmor je opcijski porez što znači da jedinice lokalne samouprave svojom odlukom odlučuju uvode li porez na kuće za odmor i koliko on iznosi s obzirom na mjesto, starost, stanje infrastrukture i ostale okolnosti.

Mali iznajmljivači - 'paušalisti', a prema podacima Porezne uprave 105.429 obveznika koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu oporezuju se paušalno, u obvezi su plaćati:

  1. Paušalni porez na dohodak, sukladno rješenju nadležne Porezne uprave do kojeg se dolazi umnoškom broja kreveta i poreza po krevetu koji određuje jedinica lokalne samouprave. Najveći zakonom dozvoljeni porez po krevetu je 199 eura i za sada taj maksimalni iznos primjenjuju Dubrovnik i Split te ga je najavio Zagreb. Iznos poreza po krevetu određuje jedinica lokalne samouprave. Za sada se iznos godišnjega paušalnog poreza na dohodak uvećava za prirez porezu na dohodak (aktualni prijedlog izmjena poreznih zakona predviđa ukidanje prireza na dohodak).
  2. Turistička članarina se plaća kao godišnji paušalni iznos članarine za svaki krevet u sobi, apartmanu i kući za odmor, za svaku smještajnu jedinicu u kampu i kamp-odmorištu te prema kapacitetu u objektu za robinzonski smještaj. Od 1. siječnja 2020. godine, članarina turističkim zajednicama se obračunava u paušalnom iznosu kao umnožak broja stalnih i pomoćnih kreveta i paušalne osnovice propisane Pravilnikom o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja. Godišnji paušal članarine turističkim zajednicama iznosi 7,30 eura (55 kuna) po krevetu u domaćinstvu, 5, 30 eura (40 kuna) na OPG-ovima, 11,95 eura (90 kuna) u kampovima, kamp odmorištima i kamp odmorištima - robinzonski smještaj te 10,60 eura (80 kuna) u kampovima na OPG-ovima. Pružatelji usluga smještaja na početku godine nadležnoj Poreznoj upravi dostavljaju Obrazac TZ - 2 sukladno kojem se obračunava paušal.
  3. PDV - Ako iznajmljivači surađuju s poreznim obveznicima iz EU (putničke agencije, platforme za oglašavanje i sl.) 15 dana prije početka primanja usluge dužan je platiti PDV na uslugu posredovanja te zatražiti PDV identifikacijski broj. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV identifikacijskog broja podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Porezni obveznik iz EU ne obračunava PDV već to mora učiniti iznajmljivač. Ako iznajmljivač posluje isključivo s poreznim obveznicima iz trećih zemalja (izvan EU) nije u obvezi zatražiti PDV identifikacijski broj, ali na primljenu uslugu mora obračunati i platiti hrvatski PDV. Dodjela PDV identifikacijskog broja nije isto što i upis u registar obveznika PDV-a te se dodjelom PDV identifikacijskog broja iznajmljivač ne upisuje u registar obveznika PDV-a.
  4. Komunalne naknade - Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu iznajmljivači su definirani kao dio privrede čime su obvezni plaćati skuplji odvoz otpada. Cijene odvoza otpada određuju jedinice lokalne samouprave te cijena odvoza za iznajmljivače ovisi o lokaciji na kojoj su smješteni.

Također, lokalna samouprava određuje iznos komunalne naknade koju iznajmljivači plaćaju više od fizičkih osoba.

U slučaju kada vlasnik nekretnine svoj objekt koristi kombinirano za turističko iznajmljivanje i stanovanje, iznajmljuje ga u sezoni, a izvan sezone iznajmljuje za stanovanje, dužan je platiti porez za oba dva načina iskorištavanja nekretnine, objašnjavaju u Poreznoj upravi.

Primjerice, iznajmljivač ima rješenje nadležnog ureda za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu koje se odnosi na cijelu 2023.g. (kategorizaciju) te je upisan u registar poreznih obveznika po toj osnovi slijedom čega mu je izdano rješenje Porezne uprave o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak po toj osnovi. Iznajmljivač, u razdoblju 'izvan sezone' iznajmljuje istu nekretninu/smještajnu jedinicu temeljem ugovora o najmu.

  • u razdoblju od 1. siječnja do 30. svibnja 2023. sobu daje u najam fizičkoj osobi, temeljem sklopljenog ugovora o najmu
  • u razdoblju od 1. lipnja 2023. do 30. rujna 2023. iznajmljuje sobu turistima
  • u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2023. sobu daje u najam fizičkoj osobi, temeljem sklopljenog ugovora o najmu.

U navedenom primjeru je u 2023. iznajmljivač dužan plaćati godišnji paušalni porez na dohodak po osnovi iznajmljivanja i smještaja u turizmu te plaćati porez na dohodak ostvaren od najamnine koji iznosi 10 posto ugovorene cijene (aktualnim zakonskim izmjenama povećava se na 12 posto).

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.