Hrvatska kvaliteta
Izvor: Freepik
AUTOHTONI PROIZVODI

Kako zaštititi izvorni proizvod svog podneblja?

Autohtoni proizvodi su izvorni proizvodi nekog podneblja. Odnosno, specifični su za određeno područje i predstavljaju ponos i simbol te zemlje ili kraja jer ih se nigdje drugdje ne može naći. A ono što je rijetko i što se može pronaći samo na određenom području vrijedno je i kao takvo ga treba i tretirati. 

I Hrvatska dakako ima svoje autohtone proizvode. Naime, više od 91 posto naše zemlje pripada ruralnom području, a upravo najveći dio izvornih proizvoda dolazi iz takvog. Razvojem proizvodnje i prodaje autohtonih proizvoda uvelike se utječe na razvoj gospodarstva u ruralnim sredinama, ali dakako povećava se i turizam.

Autohtoni proizvodi u Hrvatskoj imaju dugu povijest i odlikuju se visokom kvalitetom. Također su i raznoliki zbog mnogih kulturnih utjecaja te zbog različitih zemljopisnih prilika i ekosustava. Radi svoje posebnosti, visoko se cijene u zajednici kojoj pripadaju, ali i na europskoj, pa i svjetskoj razini.

Proizvodnji takvih izvornih proizvoda ponajviše se posvećuju lokalni proizvođači koji poznaju tradicionalan način njihove izrade.

Koji su to hrvatski autohtoni proizvodi?

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se 14. travnja, u spomen na dan prve registracije zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvod ostvario u 2015. godini (Krčki pršut). Nazivi hrvatskih autohtonih proizvoda zaštićeni su i registrirani na razini Europske unije kao zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP), saznali smo iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Upravo na razini Unije Hrvatska zauzima deveto mjesto i ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

Osim već spomenutog Krčkog pršuta, tu su: Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska panceta i Dalmatinska pečenica.

Osim ovih proizvoda koji su već zaštićeni, postoji i značajan broj proizvoda za koje je postupak zaštite naziva odnosno registracije oznake u tijeku. To ukazuje na činjenicu da su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koji njihovi proizvodi imaju, kao i važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete.

Kako se neki proizvod može zaštititi kao autohtoni?

Postoji nekoliko razloga zašto se proizvodi registriraju i teže tome da dobiju oznaku autohtonog:

  • viša cjenovna kategorija - takvi proizvodi zbog svoje kvalitete često postižu višu cijenu
  • stvaranje identiteta i prepoznatljivosti
  • izravna veza proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području i pridonosi ruralnom razvoju
  • osnivanje interesnih udruženja, ako ona još ne postoje u svrhu zajedničkog nastupa na tržištu, odnosno zajedničke promidžbe prehrambenog proizvoda

Proizvod se može zaštititi na nacionalnoj razini i na razini Europske unije. Zaštita na nacionalnoj razini obuhvaća sljedeće postupke:

  • podnošenje zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede
  • sve potrebne obrasce naći ćete na stranici te shemu kako teče cijeli postupak „odlučivanja“ o proizvodu
  • Ministarstvo nakon uspješno provedenog postupka donosi Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao ZOI, ZOZP ili ZTS. Nakon donošenja spomenutog Rješenja, naziv proizvoda zaštićen je na području Republike Hrvatske

Također, trebate znati da na stranici Ministarstva postoje dvije vrste Zahtjeva. Jednim možete zatražiti da zaštitite naziv prehrambenog ili poljoprivrednog proizvoda kao ZOI ili ZOZP. ZOI znači „Zaštićena oznaka izvornosti“, a ZOZP „Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla“.

Drugi obrazac vam nudi mogućnost da zaštitite naziv poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao ZTS, odnosno da vaš proizvod dobije „Zajamčeno tradicionalni specijalitet“

Zaštita na razini Europske unije

Nakon donošenja Rješenja o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao ZOI, ZOZP ili ZTS, podnositelj zahtjeva Ministarstvu dostavlja dokumentaciju koja čini zahtjev za registraciju naziva ZOI, ZOZP ili ZTS na razini Europske unije. Ovu dokumentaciju Ministarstvo prosljeđuje Europskoj komisiji čime započinje postupak registracije oznake na razini Europske unije. Uspješno proveden postupak registracije oznake završava donošenjem Provedbene Uredbe o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, čime je naziv proizvoda zaštićen na području cijele Europske unije.

Europska komisija ima šest mjeseci vremena da donese odluku, odnosno da utvrdi jesu li zadovoljeni svi propisani uvjeti. 

Na stranicama Ministarstva nalazi se i obrazac za registraciju pod nazivom OBRAZAC ZA REGISTRACIJU NAZIVA ZOI, ZOZP ILI ZTS NA RAZINI EUROPSKE UNIJE te opet shema koja vam pokazuje kako teče cijeli postupak. Osim toga, tu je i link na eAmbrosia, odnosno na pravni registar naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića koji su registrirani i zaštićeni diljem EU-a.

Tim registrom je omogućen izravan pristup informacijama o svim registriranim oznakama zemljopisnog podrijetla, uključujući pravne instrumente zaštite i specifikacije proizvoda. Također prikazuje ključne datume i poveznice za prijave i publikacije prije registracije oznaka zemljopisnog podrijetla.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.