Kako zaposliti umirovljenike?

Treba istaknuti da umirovljenička radna snaga stalno raste, posebno u vrijeme turističke sezone, ali po posljednjim trendovima, i nakon nje. Prema nekim podacima, u Hrvatskoj je zaposleno oko 33.000 umirovljenika, a čini se da će se ta brojka i povećavati. Primjerice, u 2018. ona je iznosila devet tisuća, što znači da je u sedam godina narasla za 3,5 puta.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

Na rad radnika - korisnika mirovine, primjenjuju se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, kao općeg propisa radnoga prava. Prema Zakonu, životna dob radnika nije nigdje navedena kao formalna prepreka, tako da poslodavac, ako želi, može zaposliti i stogodišnjaka.  

Također, kada poslodavac želi zaposliti umirovljenika, to može biti radnik koji je do mirovine već bio na tom radnom mjestu, na nekim drugim poslovima ili netko tko nikada nije radio u tvrtki. Naime, Zakon o radu ne propisuje obvezu za postojanjem određene stručne spreme za obavljanje pojedinog zanimanja. Međutim, odredba članka 23. stavka 1. Zakona o radu propisuje da ako se zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklopiti samo s osobom koja udovoljava tim uvjetima.

Ugovor o radu s umirovljenikom poslodavac sklapa u pisanom obliku. Taj ugovor treba sadržavati sve što sadrži ugovor o radu kod „redovitog” zapošljavanja (trajanje ugovora, poslovi/radno mjesto, radno vrijeme, plaća, godišnji odmor i slično).

Po zasnivanju radnog odnosa poslodavac treba prijaviti zaposlenog umirovljenika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dužnost mu je i osigurati zaposlenom umirovljeniku rad pod jednakim uvjetima kao i svojim drugim zaposlenicima. Poslodavac mu također plaća sve doprinose na plaću i iz plaće te porez na dohodak kao kod ostalih radnika

Rad u mirovini i osobni odbitak

Na stranicama Hrvatskog saveza udruga invalida rada stoji da zaposleni umirovljenik može, ako je to za njega povoljnije, zatražiti od nadležne Porezne uprave izmjenu porezne kartice koju može uručiti poslodavcu kod kojeg je zasnovao radni .odnos - u tom slučaju mirovina se u cijelosti oporezuje, a poslodavac koristi cijeli osobni odbitak. Druga je mogućnost da zaposleni umirovljenik od nadležne Porezne uprave zatraži raspodjelu odbitka u postotcima. Tako dio osobnog odbitka koristi HZMO prilikom obračuna poreza i prireza na mirovinu, a drugi dio osobnog odbitka koristi poslodavac (npr. raspodjela osobnog odbitka tako da 30 posto osobnog odbitka ide na HZMO, a 70 posto poslodavcu).

Svakako je savjet, prije nego se išta učini, odvagnuti koje je najbolje rješenje. Umirovljenik se oko svoje odluke može savjetovati s Poreznom upravom, knjigovođom ili pak financijskim stručnjakom. No to bi trebao učiniti prije samog formalnog zaposlenja.

Tu se povlači i pitanje radnog staža, kako se gleda na njegovo računanje ako umirovljenik nastavlja raditi? Staž se, naime, preračunava. Ponovno određivanje mirovine moguće je tek nakon što je zaposleni umirovljenik skupio jednu godinu novog staža osiguranja bez obzira koliko mu je vremena za to trebalo.

Tko može raditi bez straha od gubitka mirovine?

Već smo pisali o tome, no umirovljenike svejedno muči uvijek isto pitanje - mogu li zaposlenjem ostati bez svojih primanja? Pa ćemo pojasniti još jednom, tko može raditi i koliko. U pravilu, na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, korisniku mirovine koji se zaposli, ili započne s obavljanjem djelatnosti na temelju koje postoji obveza uplate osiguranja, isplata mirovine se obustavlja.

No postoje i iznimke, kada se umirovljeniku u radnom odnosu koji prima plaću mirovina ipak ne obustavlja:

• korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema čl. 33. i 180. Zakona o mirovinskom osiguranju i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, koji je ostvario starosnu mirovinu prema čl. 33. i 180. Zakona o mirovinskom osiguranju i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju, koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
• korisniku koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. Zakona o mirovinskom osiguranju i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
• korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
• korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
• korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (ostvarene prema prijašnjim propisima)
• korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti
• korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
• korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i nadzornim odborima, sudskog tumača, konzultanta i slično).

Treba nadodati da bez mirovine neće ostati niti oni korisnici koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja:

• domaće radinosti i sporednog zanimanja,
• djelatnosti poljoprivrede i šumarstva,
• ostale samostalne djelatnosti

Tu ipak ne spadaju korisnici obiteljske mirovine - djeca koja su na redovitom školovanju. 

Branitelji

Raditi mogu i branitelji, po posebnim uvjetima, a da ne ostanu bez svojih mirovina. Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su ostvarili starosnu mirovinu prema tom Zakonu ili ZOMO-u koji se zaposle do polovine punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.

Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade. Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako počne se zaposli ili obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.