Kako pokrenuti kontrolu bolovanja, kada i zašto?

Jesu li uzrok pada sve češći izvidi HZZO-a ili nam se „imunitet popravio“ teško je reći, ali vrijedi napomenuti da je 2023. provedeno ukupno 11.917 kontrola.

U 85 posto svih provedenih kontrola nisu utvrđene nepravilnosti. Kršenje ugovornih obveza utvrđeno je u njih 15 posto te su kontrolori HZZO-a ugovornim subjektima izrekli 1.820 ugovornih mjera, od čega je izrečeno 1.166 opomena, 420 opomena s naplatom štete, 198 opomena s novčanom kaznom, 26 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, zatim osam opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom, te su pokrenuta dva postupka za raskid Ugovora.  

Liječnicima koji su svoje pacijente neopravdano držali na bolovanju izrečeno je 1.820 opomena, novčanih kazni i drugih mjera.

Neopravdana bolovanja radnika često uzrokuju nemogućnost urednog rada poslodavca, a zamjena radnika na bolovanju nije nešto što se lako ostvari. Treba provesti selekciju, naći zamjenskog radnika koji će pristati raditi na određeno vrijeme, a poslodavcu je sve to ekonomski neisplativo jer mora izvršavati obveze prema radniku na bolovanju, kao i novozaposlenom. Da ne govorimo o vremenu, koliko god ono kratko bilo, koje je potrebno da se novog radnika uvede u posao. Česti odlasci na bolovanje i dugotrajna bolovanja posebno su pogubna za male poslodavce koji imaju tek nekoliko zaposlenih i kojem tvrtka s bolesnim radnikom teško funkcionira jer se ne radi o velikom sustavu gdje će "uvijek netko uskočiti".

Kako provesti kontrolu bolovanja?

Iako su radnici upućeni na bolovanje po nalogu „svojih“ ovlaštenih doktora u čiju vjerodostojnost ne bi trebalo sumnjati, pokazalo se u praksi da je sumnja nekad ipak opravdana. A ta sumnja često narušava odnos između radnika i poslodavca i dovodi do napetosti i nepovjerenja. Na žalost, neka nauštrb onih kojima je bolovanje stvarno i potrebno.

Poslodavci tada mogu pokrenuti postupak utvrđivanja opravdanosti bolovanja, no velik broj nije uopće niti upoznat s tom mogućnošću niti s cijelom procedurom. Oni koji pak znaju da mogu, često nemaju vremena dodatno se baviti time. Na internetu nismo pronašli nikakav posebni obrazac koji se ispunjava u tu svrhu, pa je najbolje daljnje korake provjeriti u samom HZZO-u i potražiti savjet kako ispuniti zahtjev. 

Kontrola bolovanja obavlja se pri izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite koji je nadležan za utvrđivanje prava osiguranika Zavoda na bolovanje prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Provjera može biti redovna ili izvanredna, a važno je spomenuti da je ona izvanredna vezana uz sumnju na zlouporabu bolovanja. Izvanredna kontrola bolovanja može se obaviti po nalogu ravnatelja Zavoda, ali i na temelju pisanog zahtjeva poslodavca osiguranika Zavoda, kojim traži kontrolu opravdanosti bolovanja tog osiguranika. Kontrola može biti provedena i u „suprotnom smjeru“, odnosno na temelju pisanog zahtjeva samog osiguranika Zavoda, koji u okviru ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja traži kontrolu svog bolovanja kod izabranog doktora.

Redovna kontrola bolovanja te iznimno i izvanredna obavljaju se uz prethodnu najavu. Iako se neki pitaju kako ima logike najaviti izvanrednu kontrolu, opravdanje glasi da je to zato kako bi se pripremila potrebna dokumentacija da se kontrola obavi u što kraćem roku. Kontrolu bolovanja radnika obavljaju pregledom medicinske i druge dokumentacije kod izabranog doktora, a može uključivati i pregled osiguranika kada ocijene da je to nužno za utvrđivanje objektivne dijagnoze i zdravstvenog stanja. Sve to obavljaju kontrolori Zavoda, ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva Zavoda.

Kada se može provesti kontrola?

Novim Pravilnikom o nadzoru i kontroli hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojim je uređen način provođenja nadzora i kontrole koje provodi HZZO unijelo se nešto pozitivnih promjena, no ne znači da poslodavci imaju previše moći i ovlasti. Naime, niti oni zahtjev za utvrđivanjem mulja li radnik oko bolovanja ili ne, ne mogu olako podnositi. To mogu učiniti samo ako imaju dokaze ili opravdanu sumnju. Mnogi u potrazi za dokazima čak i sami špijuniraju i provjeravaju svoje radnike, zovu ih kući ili pretražuju njihove društvene mreže. Neki su pak radnici toliko dobro prikrili „lažno bolovanje“ da znaju objaviti slike kako uživaju na egzotičnim putovanjima, dok šefu govore kako su kod kuće s visokom temperaturom.

Ako se utvrdi da bolovanje nije medicinski opravdano o tome se obvezno odmah donosi stručno-medicinska ocjena kojom se ujedno utvrđuje datum radne sposobnosti osiguranika osnovom koje će izabrani doktor prekinuti bolovanje osiguranika. Poslodavac u tom slučaju može svom radniku smanjiti plaću, a može mu dati i opomenu pred otkaz. Ne smije pak dati otkaz radniku koji je ozlijeđen ili ima profesionalnu bolest. Postoji mogućnost ponude druge vrste posla, a u slučaju odbijanja i otkaza, moguć je spor poduzetnika i radnika, pri čemu za odluku tko od njih dvojice ima pravo presudno može biti mišljenje liječnika specijalista medicine rada. 

Najčešći razlozi odlaska na bolovanje

Spomenimo i ovo - bolovanje hrvatskih radnika traje u prosjeku 13 dana i ide na teret poslodavca. Zbog toga ne čudi činjenica da su njihovi zahtjevi za kontrolama sve češći te čine 50 posto svih ukupnih kontrola. Iako kontrolori mogu doći i na kućni prag radnika obaviti kontrolu, tu mogućnost rijetko koriste. Razlozi za odlaske na bolovanje hrvatskih radnika najčešće su pak bolesti lokomotornog sustava, ozljede i prijelomi, duševni poremećaji te trudnoća i porođaji.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora i/ili autorovih sugovornika koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.