Kako ovršiti tvrtku ili obrt

No kako kao tvrtka pokrenuti ovrhu nad drugom tvrtkom ili obrtom? Isporučena je roba ili je odrađena usluga, ispostavljen je račun za to i dan je rok do kojega se taj račun mora platiti. Ipak, tvrtka (obrt) koja treba platiti račun to ne radi (bez obzira na razlog - nema novca, nije dobio račun, nije vidio račun, ne želi ga platiti...). 

Poslovni subjekti (tvrtke) u prošlosti su u manjem opsegu posezali za pokretanjem postupka ovrhe iz nekoliko razloga:

• Nisu željeli steći 'lošu reputaciju' (npr. 'to su oni koji stalno pokreću ovrhe) - NAPOMINJEMO - platiti robu ili uslugu zakonska je obveza svake tvrtke, a oni koji namjerno ne plaćaju račune nisu poduzetnici nego prevaranti
• nemaju vremena ni kapaciteta za postupak
• trošak postupka im je visok
• ne znaju kako pokrenuti ovrhu.

Zakonom o rokovima ispunjenja novčanih obveza točno je određeno: 

• Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. (članak 2., stavak 1.)

No, isto tako, idući stavak Zakona kaže:

• Iznimno od stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza.

Općeprihvaćeni rok plaćanja je 60 dana među privatnim tvrtkama. Mnogi poduzetnici imaju običaj netom prije roka plaćanja zvati svoje kupce da ih podsjete da uskoro dolazi rok i da račun treba platiti. 

Nažalost, događa se da se račun ne plati. Bez obzira na razlog neplaćanja, poduzetnici imaju mogućnost na taj iznos zaračunavati zatezne kamate. Poduzetnici iz raznih razloga nisu skloni zaračunavati zatezne kamate. 

Račun i dalje nije plaćen

Nakon dospijeća računa, poduzetnici često kontaktiraju svoje kupce s molbom da plate račun. Koraci koje često poduzimaju:

1. slanje pisanog podsjetnika na e-mail da račun nije plaćen
2. ponovno slanje pisanog podsjetnika na e-mail dužnika uz napomenu da je potrebno dostaviti potvrdu o uplati dugovanja (ako je u međuvremenu račun plaćen)
3. slanje opomene s naznakom da je, prema važećem Zakonu o financijskom poslovanju, u slučaju da dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze, dužan bez ikakve daljnje opomene, vjerovniku uplatiti posebnu naknadu u kunama u protuvrijednosti 40 eura.
4. slanje opomene putem odvjetničkog ureda u kojoj se zahtjeva plaćanje, a ako se ne plati, pokreće se postupak ovrhe.

Ponekad opisani koraci traju i 60 dana. Dakle, od izdavanja računa do zadnjeg koraka prošlo je 120 dana (četiri mjeseca). 

Pokretanje postupka ovrhe

Ako se dužnik i dalje oglušuje i ne plaća svoj račun, tada poduzetnik pokreće postupak ovrhe. 

• Ovrha obrtnika

U slučaju pokretanja postupka ovrhe nad obrtnikom, procedura je gotovo identična postupku ovrhe nad građanima jer obrt nema pravnu osobnost, već se postupak ovrhe koja se odnosi na obveze obrta pokreće na teret njegova vlasnika. 

Neovisno o činjenica što se ovrha provodi radi neplaćenog dugovanja obrta, provodi se na svim novčanim sredstvima te eventualno i drugom imovinom vlasnika obrta.

Propisane su određene iznimke, tako da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati (čl. 36. st. 3. Zakona o obrtu).

• Ovrha tvrtke

Postupak ovrhe pokreće ovrhovoditelj prijedlogom ili po službenoj dužnosti (kada je to određeno zakonom) na temelju:

• ovršne isprave (podnosi se sudu)
• vjerodostojne isprave (podnosi se javnom bilježniku)

Ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti i Financijskoj agenciji (Fina) kada se radi o izravnoj naplati na temelju ovršne isprave samo onda kada se radi o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika.

Kome će ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovrhu ili zahtjev za izravnu naplatu (sudu, javnom bilježniku ili Fini), ovisi o vrsti isprave na temelju koje se pokreće ovrha i predmetu ovrhe.

Prijedlog za ovrhu kod javnog bilježnika:

• pokreće ga ovrhovoditelj podnošenjem ovršnog prijedloga koji se temelji na vjerodostojnoj ispravi, a to su računi, mjenica i ček s protestom, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, posebne javne isprave, a računom se smatra i obračun kamata
• ovrhovoditelj prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi u elektronskom obliku u sustavu e-Ovrhe Ministarstva pravosuđa i uprave
• ako su nakon podnošenja prijedloga za ovrhu stečeni uvjeti, javni bilježnik odnosno sud će donijeti rješenje o ovrsi, te će time ovrhovoditelj steći ovršnu ispravu temeljem koje će prisilnim putem moći pokrenuti naplatu svojeg duga
• ovršenik može protiv rješenja o ovrsi u roku od osam dana (ako se ovrha odredila na temelju mjenice ili čeka, u roku od tri dana) podnijeti prigovor javnom bilježniku i tada predmet prelazi u sudsku nadležnost, ako je prigovor podnijela za to ovlaštena osoba i u roku, a ako nije, sud će prigovor odbaciti i nastavit će se ovršni postupak radi namirenja
• ovrha po rješenju o ovrsi koje je izdao javni bilježnik provodi se tek kada rješenje o ovrsi postane pravomoćno. Pravomoćnost će se izdati u pravilu kao zasebna potvrda u elektronskom obliku.
• ovrhovoditelj nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi pokreće ovrhu na onom predmetu ili imovini ovršenika i na onaj način kako je to predložio u svom prijedlogu
• rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može zatraži naplatu ili na novčanim sredstvima na računu kod banke, te se tada to rješenje provodi u Fini, odnosno na nekretnini ili pokretnini ovršenika, a najčešće traži da se donese rješenje o ovrsi općenito na imovini ovršenika, što mu omogućuje da može ovrhu, bez potrebe vođenja dodatnog novog postupka, zatražiti na različitim predmetima ovrhe – imovini ovršenika.

Prijedlog za ovrhu pred sudom

• pokreće ga ovrhovoditelj podnošenjem ovršnog prijedloga koji se temelji na ovršnoj ispravi, a to su:
• ovršna sudska odluka (presuda i rješenje) i ovršna sudska nagodba
• ovršna odluka arbitražnog suda
• ovršna odluka ili nagodba donesena u upravnom sporu ako glasi na ispunjenje novčane tražbine
• ovršna javnobilježnička odluka i isprava ( zadužnica i bjanko zadužnica)
• nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti u RH
• te druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava
• ovrhovoditelj podnosi ovršni prijedlog nadležnom sudu, općinskom ili trgovačkom, koji izdaje rješenje o ovrsi ako je prijedlog podoban za odlučivanje, a ako nije sud će ga odbaciti
• ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi koje je izdao sud , no žalba ne sprječava provedbu ovrhe jer se ona provodi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi
• ovršenik može podnijeti prijedlog odgode ovrhe, o kojem prijedlogu sud odlučuje posebnim rješenjem
• žalbu protiv rješenja o ovrsi može podnijeti i ovrhovoditelj
• ovrhu na temelju sudskog rješenja o ovrsi provode sudovi na onoj imovini ovršenika ili na onaj način kako je to predložio ovrhovoditelj u svom prijedlogu za ovrhu, dostavljaju rješenje o ovrsi Fini ili poslodavcu ovršenika ako je ovrha određena na novčanoj tražbini (sredstvima na računu ili plaći) ovršenika radi zapljene i prijenosa na račun ovrhovoditelja, a ako je ovrha određena na pokretninama, motornom vozilu, nekretnini ili nekoj drugoj imovini, sud će provesti zakonom određeni postupak

Ovrhu određuju i provode općinski i trgovački sudovi te se prema njihovoj zakonski određenoj stvarnoj nadležnosti podnosi ovršni prijedlog.

• Općinski su sudovi stvarno nadležni određivati ovrhu ako rješavanje tih predmeta nije povjereno drugom sudu.
• Trgovački sudovi su stvarno nadležni određivati ovrhu na temelju svojih odluka i nagodbi donesenih u postupcima u kojima su sudili u prvom stupnju, određivati ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica, na temelju stranih i domaćih pravorijeka te za provedbu ovrhe određene javnobilježničkim rješenjem o ovrsi.

Ovršne isprave su:

• ovršna sudska odluka (npr. presuda) i ovršna sudska nagodba
• ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku (nagodba sklopljena s državnim odvjetništvom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za mirno rješenje spora protiv Republike Hrvatske)
• ovršna odluka arbitražnog suda
• ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije uređeno
• ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava
• nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja
• druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava

Vjerodostojne isprave su:

• račun (računom se smatra i obračun kamata)
• mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine
• javna isprava
• izvadak iz poslovnih knjiga
• po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine:

• imovina ovršenika (novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu itd.)
• neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo (predaja i isporuka pokretnine itd.).

Izbor predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju.

Gdje je imovina?

Prije pokretanja ovršnog postupka ovrhovoditelj kao osoba koja namjerava pokrenuti ovršni postupak može zatražiti podatke o imovini ovršenika od:

• Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o tome je li ovršenik njegov osiguranik te po kojoj osnovi (radni odnos, obrt ili samostalna djelatnost i dr. ) i kod koga prima mirovinu, invalidninu ili drugu stalnu naknadu
• Ministarstva unutarnjih poslova o tome je li neka osoba upisana kao vlasnik motornog vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju i postojanju tereta
• Fine o podacima o računu za redovno poslovanje poslovnog subjekta

Navedena su tijela dužna ovrhovoditelju u roku od osam dana dati tražene podatke. 

Tijekom ovršnog postupka koji se provodi pred sudom ovrhovoditelj može predložiti da ovršenik da prokaznu izjavu o tome gdje se nalaze stvari radi čije se predaje vodi ovrha te može predložiti da sud odredi davanje prokaznog popisa imovine po ovršeniku.

Prokazni popis ovršenik je dužan sastaviti i podnijeti na za to propisanom obrascu, te ga potvrditi pred sudom.

U pokaznom popisu ovršenik mora naznačiti:

• gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu
• gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava
• prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu
• ima li na računima i kod koga novčana sredstva
• prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode
• ima li kakvu drugu imovinu

Na pisani zahtjev ovrhovoditelja, ovršenik je obavezan u roku od osam dana dati pisane podatke o svim računima koje ima i bankama kod kojih se ti računi vode te je zakonom propisana i dužnost banke da na zahtjev suda dostavi podatke o žiroračunu, deviznom ili drugom računu ovršenika.

Ovrha nad računima u banci

Ako je rješenjem o ovrsi naložena ovrha na novčanim sredstvima ovršenika, sud će rješenje o ovrsi dostaviti na provedbu Fini, koja će sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima rješenje upisati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i provesti naplatu iz raspoloživih sredstava ovršenika sa svih njegovih računa i novčanih sredstava (depozita) koji nisu izuzeti od ovrhe.

Ovrha nad nekretninama (klikni)

Ovrha na nekretnini provodi se: 

• zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi
• utvrđenjem vrijednosti nekretnine
• prodajom nekretnine
• namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom

Uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, a ako je to pravo upisano na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu za ovrhu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikovog prava.

Ovrha nad pokretninama (klikni)

Ovrha na pokretninama provodi se njihovom:

• zapljenom
• procjenom
• oduzimanjem
• otpremanjem
• povjeravanjem na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi
• njihovom prodajom
• namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom

Sudski će ovršitelj prije nego što pristupi pljenidbi, predati ovršeniku rješenje o ovrsi i pozvati ga da plati iznos za koji je ovrha određena s kamatama i troškovima.

Ovrhovoditelj će biti izviješten o vremenu i mjestu pljenidbe te o tome što treba osigurati za otpremu i smještaj pokretnina. 

Ovrhovoditelj je dužan osigurati sve što je potrebno za urednu otpremu pokretnina (prijevozno sredstvo, radnu snagu, potrebnu opremu i dr.) te je dužan osigurati takav smještaj pokretnina u kojem će se one sačuvati od mogućeg oštećenja ili kvarenja.

Prije oduzimanja pokretnina i njihovog otpremanja sudski će ovršitelj provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za provedbu ovrhe i smještaj pokretnina, pratit će oduzete pokretnine do mjesta gdje će biti smještene i o tome će sastaviti zapisnik.

Ako ovrhovoditelj ne osigura sve što je potrebno za otpremu i smještaj pokretnina, sud će odgoditi ovrhu ali ne duže od tri mjeseca, te ako ni nakon tog roka ovrhovoditelj ne osigura sve potrebno za provedbu ovrhe, postupak će se obustaviti.  

Ovrha nad motornim vozilom (klikni)

Ovrhu radi naplate novčane tražbine na motornom vozilu sud određuje na temelju ovršne isprave i izvatka iz evidencije policijske uprave o vlasništvu ovršenika na motornom vozilu, te sud primjerak rješenja dostavlja policijskoj upravi kod koje se vodi upisnik vozila radi provedbe zabilježbe ovrhe kojom ovrhovoditelj stječe založno pravo na tom motornom vozilu.

Primjerak rješenja o ovrsi sud će dostaviti i Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika, a ako je procijenjena vrijednost
vozila veća od 50.000 kuna, rješenje o ovrsi dostavlja se i Očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, a koji vodi
Hrvatska gospodarska komora.

Ovrhovoditelj je dužan u roku od 3 mjeseca od dostave rješenja o ovrsi na motornom vozilu predložiti njegovo oduzimanje i naznačiti mjesto gdje se ono nalazi te osigurati potrebno prijevozno sredstvo i radnu snagu za provedbu ovrhe.

Motorna se vozila prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom u skladu sa zaključkom suda o načinu prodaje bez isticanja oznake registarskog broja i broja šasije.

Prodaja motornog vozila može se povjeriti i javnom komisionaru te se vozilo prodaje također na javnoj dražbi ili neposrednom
pogodbom, a dražbu u tom slučaju provodi javni bilježnik.

Troškovi ovršnog postupka

Troškovi postupka zavise od toga pokreće li se i provodi postupak pred sudom ili javnim bilježnikom, a obuhvaćaju sudske ili javnobilježničke pristojbe koje su regulirane posebnim odredbama, a troškovi ovise i o tome hoće li se zbog zastupanja angažirati odvjetnik koji ima pravo na nagradu za zastupanje prema Tarifi Hrvatske odvjetničke komore.

Troškovi postupka mogu obuhvatiti i druge troškove, kao npr. uplate predujma rad za komisionara ili sudskog ovršitelja.

Ovrhovoditelj je dužan troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi te, ako se ne postupi po nalogu suda u danom roku, sud će obustaviti postupak.

Ovršenik je dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu, a o njima odlučuje sud i na prijedlog stranke određuje ovrhu radi njihovog ostvarenja. 

Troškovi provedbe ovrhe u Fini u pravilu je dužan predujmiti ovrhovoditelj (člankom 22. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisani su izuzeci od navedenog pravila), a iznos tog troška Fina će evidentirati zajedno s iznosom duga iz rješenja o ovrsi u korist ovrhovoditelja te će se naplatiti prisilnim putem.

Što u slučaju stečaja?

U slučaju otvaranja stečajnog postupka nad strankom u postupku, danom otvaranja stečajnog postupka prestaje postupak ovrhe nad pravnom osobom u stečaju. Naravno, to se ne odnosi na slučaj ako se stečaj otvori nad ovrhovoditeljem. U tom slučaju postupak ovrhe se nastavlja u korist novog računa ovrhovoditelja koji je otvoren nakon stečajnog postupka.

Za pravne osobe za koje se utvrdi da su im računi blokirani u razdoblju od 120 dana neprekidno, sukladno odredbama Stečajnog zakona, Fina će nadležnom trgovačkom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, odnosno zahtjev za pokretanje skraćenog stečajnog postupka.

Sud će temeljem zahtjeva odnosno prijedloga Fine pokrenuti postupak utvrđivanja uvjeta za stečaj, te sukladno tome i otvoriti stečajni postupak. Važno je naglasiti da rješenje o otvaranju stečajnog postupka sud objavljuje na e-oglasnoj ploči suda, te je stoga svakako uputno da ovrhovoditelji koji posluju sa trgovačkim društvima i drugim osobama za koje se može pokrenuti stečaj redovito prate objave stečaja na e-oglasnoj ploči suda, a kako ne bi eventualno propustili u slučaju stečaja prijaviti svoje neplaćene tražbine koje potražuju od dužnika nad kojim je otvoren stečaj.

Sadržaj podržava