Kako do novca za povećanje energetske učinkovitosti u industriji

Transformacija industrije radi povećanja udjela BDP-a

Industrija čini 16 posto bruto domaćeg proizvoda hrvatskog gospodarstva, dok bi se prema strateškim ciljevima Europske komisije taj udio trebao povećati na najmanje 20 posto. Zbog relativno niskog udjela industrijske proizvodnje u bruto domaćem proizvodu u Hrvatskoj, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti istaknuta je hitna potreba za provođenje transformacije postojećih industrijskih struktura temeljenih na rastu produktivnosti i većoj konkurentnosti, uz poštovanje klimatskih, okolišnih, društvenih i digitalnih prioriteta Unije.

Usklađivanje Fit for 55 paketa s nacionalnim regulatornim okvirom uz povećanje postojećih ciljeva stvorilo je i dodatan potencijal za povećanje energetskih ušteda i udjela obnovljivih izvora energije.

S obzirom na to da je ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva u javnom interesu, značajna sredstva u novom višegodišnjom financijskom okviru će biti usmjerena:

• na smanjenje udjela konvencionalnih goriva u ukupnoj potrošnji energije u industriji
• povećanje energetske učinkovitosti

Tako će se nastaviti poticati zelena tranzicija u industriji, što će doprinijeti i povećanju konkurentnosti tog sektora i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Financijske mogućnosti

U novom Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za mjere povećanja energetske učinkovitosti u industriji i uslužnim djelatnostima alocirano je 150 milijuna eura te je ovom alokacijom planirano obuhvatiti i prehrambenu industriju koja nije bila obuhvaćena u prošloj financijskoj perspektivi. Kako je operativni program u postupku finalizacije nije poznato hoće li navedena alokacija biti dodijeljena u obliku bespovratnih sredstava, no kao dodatna mogućnost javlja se i korištenje financijskih instrumenata s revolving opcijom gdje postoji mogućnost otpisa dijela kredita ovisno o ostvarenim rezultatima projekta.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, najavili su i pripremu nove financijske sheme iz Modernizacijskog fonda kojom će se sufinancirati aktivnosti povećanja obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju u prerađivačkoj industriji. Alokacija iznosi 40 milijuna eura, a dokumentacija poziva koji će biti pripremljen prema navedenoj shemi će se uskoro naći i na javnom savjetovanju kako bi poziv mogao biti objavljen do ljeta.

Osim EU sredstava, bilo u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih financijskih instrumenata, poduzetnicima će u sve većoj mjeri biti dostupni i zeleni krediti komercijalnih banaka koje se sve više okreću održivim i zelenim ulaganjima u svim segmentima svog poslovanja radi usklađivanja s Uredbom o taksonomiji.

Iako su najave novih sredstava kojima će se poticati mjere energetske učinkovitosti ohrabrujuće, poduzetnici su tijekom panela istaknuli nekoliko poteškoća s kojima su se susretali u prošloj financijskoj perspektivi, a koje bi trebalo adresirati u novom financijskom razdoblju.

Poteškoće s kojima se susreću poduzetnici:

• premale inicijalne alokacije u odnosu na potrebe sektora, što rezultira manjim iznosima bespovratnih sredstava na veći broj dionika te dovodi do slabijih rezultata
• česta izmjena regulative, osobito u dijelu koji se tiče nepravilnosti i financijskih korekcija
• neusklađenost tijela u sustavu upravljanja i kontrole što dovodi do nejasnoća u tumačenju regulative tijekom provedbe projekata

Što se treba učiniti:

• kontinuirano raditi na osnaživanju kapaciteta tijela u sustavu upravljanja i kontrole osobito u segmentu državnih potpora te načela do-no-significant-harm za koji postoji jako puno otvorenih pitanja koje je potrebno riješiti u sljedećim godinama

Specifična poteškoća s kojom se susreću velika poduzeća koja su generatori razvoja industrije je i to što su javni pozivi većinom namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima pa je sufinanciranje već razrađenih projekata kojima se potiče povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnji znatno otežano.

Sve navedene informacije iznesene su na nedavno održanom virtualnom Okruglom stolu o financiranju zelene tranzicije u višestambenim zgradama i industriji koji je okupio predstavnike realnog i javnog sektora koji su tijekom dva dana razgovarali o izazovima i mogućnostima vezanima uz financiranje mjera energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama i industriji te sinergiji s inicijativom Novi europski Bauhaus. 

Tijekom panela je više puta bilo naglašeno da poduzetnici već godinama ulažu u projekte povećanja energetske učinkovitosti i funkcioniraju po principima smanjenja potrošnje energije i CO2 emisija kako bi smanjili operativne troškove i povećali konkurentnost na tržištu, čime su često i nesvjesno doprinosili energetskim i klimatskim ciljevima.

Međutim, istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća za zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost koje su provele Hrvatska gospodarska komora i konzultantska kuća Apsolon, pokazalo je da:

• 38 posto ispitanih poduzeća vidi zelenu tranziciju kao umjereno pozitivan faktor
• 28 posto ispitanika smatra je neutralnim faktorom
• 34 posto ispitanika smatra je negativnim faktorom

Iako iznenađujući, rezultati su odraz situacije prije energetske krize, a prema riječima panelista iskustva s terena pokazuju drugačije, pozitivnije rezultate, osobito kada je riječ o industriji koja koristi sve resurse kako bi smanjila fiksne i operativne troškove. Poduzetnici su svjesni da su ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije bitna za njihovo poslovanje te žele koristiti bespovratna sredstva kako bi smanjili razdoblje povrata investicije. Iz tog razloga, važno je unaprijed definirati strateške segmente poslovanja u koje je potrebno ulagati te prema tome planirati buduće projekte i projektne prijave.

Okrugli stol je organizirala Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u okviru projekta SMAFIN, a tijekom drugog od tri panela razgovaralo se o mogućnostima i izazovima koje donosi digitalna i zelena tranzicija u industriji i poslovnom sektoru. U panelu su sudjelovali predstavnice i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, hrvatske gospodarske komore, poduzeća Vetropack Straža te konzultantske kuće Avelant, a prezentacije su dostupne ovdje.

Panelisti su zelenu tranziciju okarakterizirali kao multidisciplinaran i dugotrajan proces, uz napomenu da bi učinkovitiji i brži postupci od strane javnih tijela poduzetnicima omogućili jednostavniji put do zelenih ciljeva i smanjili negativan doživljaj zelene tranzicije.

Ova je publikacija ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ona izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njoj nalaze

*Tekst je nastao u suradnji s partnerom Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) koja podržava rad ZGRADOnačelnik.hr-a i Savjeti.hr-a

REGEA tim posljednjih je trinaest godina provela više od 50 EU projekata za koje je osigurano preko 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Pod vodstvom REGEA-e realizirane su brojne projektne investicije ukupne vrijednosti čak 950 milijuna kuna.

Ako vas zanima energetska obnova ili pak implementacija obnovljivih izvora energije u cjelokupnom zgradarstvu (stambene zgrade, obiteljske kuće, poslovne i javne zgrade) pratite naš bratsko sestrinski savjetodavni portal ZGRADOnačelnik.hr (servis za sve (su)vlasnike nekretnina u Hrvatskoj) kao i njihov projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno! i rubriku Osunčajmo Hrvatsku.