Donacije i poslovni pokloni - Stiže blagdansko vrijeme, a ovo su porezna pravila

S obzirom na to da su hrvatske tvrtke u 2021. godini imale ukupni prihod od 885,7 milijardi kuna, u 2022. godini mogle su donirati ukupno 1,77 milijardi kuna koje bi bile porezno priznati trošak. 

Naime, kao i velika većina poteza koje poduzetnici rade, tako je i mogućnost doniranja ili slanja poslovnih poklona donekle regulirana, barem što se tiče porezno priznatog troška, odnosno porezne olakšice. 

Najjednostavnije rečeno:

• ako tvrtka donira DO DVA POSTO godišnjih prihoda, to je porezno priznati rashod

Sve ostalo su knjigovodstveno-zakonski kompliciranija pravila. 

VAŽNO je naglasiti - ako donirate novac fizičkoj osobi, morate slijediti pravila igre jer u suprotnome se taj novac tretira kao dohodak te osobe zbog čega mora platiti porez i doprinose. 

Naravno, doniranje, pomaganje drugima i društveno odgovorno poslovanje ne bi trebalo biti prvenstveno računovodstveno motivirano djelovanje, nego ponajprije želja da se nekome pomogne.

Knjiženje tek dolazi kasnije.

Krenimo redom

Svaka donacija ili poklon (kao i svaka kuna, odnosno euro koji 'uđe i izađe iz tvrtke') mora se knjigovodstveno zabilježiti. Kada su donacije u pitanju, nekoliko je pravila. 

Porezno priznatim rashodom smatraju se darovanja u naravi i novcu koja su učinjena u tuzemstvu za:

• kulturne
• znanstvene
• odgojno-obrazovne
• zdravstvene
• humanitarne
• sportske
• vjerske
• ekološke 
• druge opće-korisne svrhe

To je moguće ako njihov ukupan iznos ne prelazi 2 posto ukupnog prihoda poslovnog subjekta za proteklu godinu. 

Ako darovanja prelaze 2 posto ukupnog prihoda prethodne godine tada je taj iznos rashoda porezno nepriznati rashod i u tom slučaju povećava se porezna osnovica.

Što je porezno priznati trošak?

Novac, stvari i usluge koje su dane kao donacije ili darovanja predstavljaju trošak poslovanja u 100 posto iznosu.

Darovanja su moguća i iznad spomenutih 2 posto kao porezno priznat trošak u slučaju ako je darovanje provedeno na temelju odluke nadležnog ministarstva, a za financiranje posebnih programa. Primjerice, ako je riječ o donaciji za ublažavanje posljedica potresa na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. 

PRIMJER

Ako je tvrtka prošle godine imala prihod od milijun kuna, u ovoj godini može donirati 20.000 kuna da bi se taj iznos iskazao kao trošak razdoblja u ovoj godini (u potpunosti porezno priznato).

Ako se odluči na donaciju od 30.000 kuna, što predstavlja 3 posto prihoda, 10.000 kuna predstavlja porezno nepriznat trošak i prilikom predaje prijave poreza na dobit treba biti iskazan kao obračunska kategorija u rubrici koja uvećava poreznu osnovicu poreza na dobit.

Na donacije dane u naravi porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a obvezni su obračunati, odnosno platiti PDV, budući da se u skladu sa Zakonom o PDV-u doniranje proizvoda, robe ili usluga bez naknade smatra oporezivom isporukom. 

• No za donacije u novcu nije potrebno obračunati porez na dodanu vrijednost niti izdavati račun.

Davatelj donacije je obvezan izdati račun i na njemu iskazati poreznu osnovicu i obračunati PDV, s napomenom da se račun odnosi na donaciju (i služi isključivo za obračun PDV-a) i da primatelj donacije po tom računu nema obvezu plaćanja.

Obračunati PDV pribraja se ukupnoj vrijednosti donacije.

Donacije fizičkim osobama

Poduzetnici davatelji donacija fizičkim osobama moraju voditi brigu i o Zakonu o porezu na dohodak, odnosno Pravilniku o porezu na dohodak. Naime, Pravilnikom je određeno da je poduzetnik davatelj donacije obvezan voditi evidenciju o danim darovanjima koja mora osobito sadržavati sljedeće podatke:

1. datum isplate ili davanja
2. ime i prezime primatelja darovanja
3. OIB primatelja darovanja
4. način isplate (žiro račun ili dobra)
5. svota koja se daruje

Svaka druga donacija fizičkoj osobi koja nije učinjena za zdravstvene potrebe, već, na primjer, darovanje/donacija zbog lošeg imovinskog stanja, darovanje/donacija za pomoć oko sahrane i slično predstavljali bi dohodak primatelja donacije na koji bi darovatelj bio dužan uplatiti
poreze i doprinose.

Donacija hrane

Donirana hrana je porezno priznati manjak. Porezno priznatim manjkom smatra isporuka hrane bez naknade (doniranje) koje poduzetnik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništenja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima u skladu s posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2 posto prihoda odnosno primitaka prethodne godine.

Kad se u regulativi navodi posebni propis o doniranju hrane treba znati da je temeljni propis koji uređuje doniranje hrane u Republici Hrvatskoj Zakon o poljoprivredi, a sve je i podrobno opisano u Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje. Donirati se može samo hrana koja je sigurna prema Zakonu o hrani, odnosno:

• hrana koja je pred istekom roka valjanosti
• hrana koja zbog nedostatka u pakiranju, označavanju, masi nije prikladna za prodaju
• hrana u slučaju elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa

Prilikom doniranja hrane osobito treba povesti računa o tome je li neprofitna organizacija registrirana kao posrednik koji sudjeluje u lancu doniranja hrane, jer u slučaju da to nije donirana hrana oporeziva je PDV-om. Posrednici (fizičke i pravne osobe) moraju biti upisani u Registar posrednika koji vodi Ministarstvo poljoprivrede.

S ciljem utvrđivanja porezno priznatog manjka dobra, za vrijednost isporuke uzima se u obzir nabavna vrijednost donirane hrane. Porezni obveznik koji donira hranu obvezan je Poreznoj upravi dostaviti Obrazac DONH u istom roku u kojem je propisano dostavljanje Obrasca PDV.

Obveznik poreza na dobit koji je u registru obveznika PDV-a, a koji donira hranu u vrijednosti iznad 2 posto ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, dužan je platiti PDV, a donacija se gleda kao porezno priznati rashod.

Ako se hrana direktno donira krajnjim korisnicima, a bez posrednika koji sudjeluju u lancu doniranja hrane i bez proglašenja elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, a u socijalne, humanitarne ili ostale općekorisne svrhe, donacija se oporezuje PDV-om bez obzira na njenu vrijednost, dok se vrijednost donacije iznad 2 posto ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini smatra porezno nepriznatim rashodom.

Darovi zaposlenicima

Darovanja zaposlenicima smatraju se plaćom osim onih koja se smatraju neoporezivim primitcima prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Pokloni poslovnim partnerima

Darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima vrijednosti do 160 kuna (21,24 eura od 1. siječnja 2023.) bez PDV-a NE SMATRA se reprezentacijom. 

To pravilo vrijedi u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da

• se daju povremeno
• se ne daju istim osobama
• ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke ili protuusluge primatelja dobra

Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Povremenim darivanjem smatra se davanje ne više od jednog dara istoj osobi u jednom tromjesečju.

Zakon o porezu na dobit u članku 7. stavku 1. točka 3. definira da 50 posto troškova ovakvih poklona nije porezno priznati rashod.

Ako nabavni račun za poklon male vrijednosti poslovnom partneru iznosi 160 kuna neto, odnosno 200 kuna s PDV-om, trošak poslovanja iznosi 160 kuna od čega 80 kuna nije porezno priznati rashod, odnosno za taj iznos će se povećati osnovica poreza na dobit u odnosu na rezultat poslovanja. 

Razlika između donacije i sponzorstva

• Donacija ili darovanje je davanje u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe.
• Sponzorstvo je davanje za koje postoji protuusluga reklame.
• Sponzor daje novac, robu ili usluge, a primatelj ga zauzvrat reklamira isticanjem njegove tvrtke, odnosno proizvoda/usluga, na reklamnim panoima na priredbama, sportskim terenima, dresovima, u pisanim materijalima, knjigama i drugim mjestima.

Dakle, sponzorstvo je davanje s protučinidbom. S obzirom na to da postoje dvije činidbe, za sponzorstvo je primjereno sastaviti ugovor o sponzorstvu, kojim se uređuju prava i obveze sponzora i primatelja sponzorstva.

Za donaciju nije nužno sklopiti ugovor, ali mora postojati pisana odluka uprave o darovanju u kojoj se navodi: kome, u kojem iznosu i obliku te za koje svrhe se daruje.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.