bolovanje
Izvor: master1305 / Freepik
DOBRO JE ZNATI

BOLOVANJE OBRTNIKA - Kako, pod kojim uvjetima i koja je naknada

Koliko puta ste čuli kako se netko žali da mu se smanjila plaća nakon kraćeg ili duljeg bolovanja. Pa onda komentare kako je ponekad isplativije biti dulje na bolovanju jer da na kraju 'dođe financijski na isto' kao da si izbivao par dana. No, kada si obrtnik, te sve priče čine se utopijskima jer obrtnici su sami sebi poslodavci i kod njih je odlazak na bolovanje velikim dijelom na njihov vlastiti trošak.

Osim toga, ako je obrt malen, a obrtnik radi sam ili ima tek još jednog ili dva zaposlenika, na bolovanje se ide kada zbilja nema druge opcije. Upravo su to razlozi zbog kojih mnogi obrtnici nisu nikada na bolovanju iako bi trebali biti. Posao stavljaju u prvi plan, a zdravlje u drugi pa često samo pogoršavaju stanje organizma.

Upravo kako bi demistificirali odlazak na bolovanje kod obrtnika kroz ovaj tekst pojasnit ćemo ukratko koliko odlazak na bolovanje s financijskog gledišta 'košta' obrtnika. Točnu proceduru i  papirologiju provest će vam vaš računovodstveni servis.

Za početak, za razliku od radnika u obrtu ili zaposlene osobe u javnoj upravi ili nekoj firmi, ako obrtnik ide na bolovanje prva 42 dana bolovanja naknadu za plaću mora isplatiti sam sebi. Naknada ide na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) tek počevši od 43. dana neprekidnog bolovanja za sve vrijeme trajanja tog bolovanja.

Osnovica za naknadu plaće

Za utvrđivanje visine naknade za obrtnika za vrijeme bolovanja uzima se prosječna mjesečna osnovica za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila bolest, ali smanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez. Dakle, osnovica na koju se plaćaju doprinosi je i osnovica za utvrđivanje naknade plaće za bolovanje.

Kolika je pak osnovica ovisi o tomu kako obrtnik utvrđuje dohodak, ili laički, o vrsti obrta. No, kako se osnovica razlikuje za svaku godinu i izračun naknade za bolovanje se mijenja. Kolika će biti osnovica određuje Ministarstvo financija, vodeći se visinom prosječne plaće kod pravnih osoba. Naknada za bolovanje za 2023. računa se različito, ovisno o vrsti obrta, odnosno, o vrsti obračuna i plaćanja poreza:

  • Obrtnici obveznici poreza na dohodak - osnovica u 2023. godini iznosi: 888,67 eura (osnovica za obračun doprinosa) - mirovinsko osiguranje 324,36 = osnovica
  • Obrtnici paušalci - osnovica u 2023. godini iznosi: 546,87 eura (osnovica za obračun doprinosa) – mirovinsko osiguranje 82,03 = osnovica 482,84 EUR
  • Obrtnici obveznici poreza na dobit - osnovica u 2023. godini iznosi: 1.503,90 (osnovica za obračun doprinosa) - 548,93 mirovinsko osiguranje = osnovica.

Visina naknade

Naknada plaće zbog bolovanja obračunava se dakle prema osnovicama plaće osiguranja, ali u visini 70 posto za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, a potom 80 posto do kraja bolovanja. Navedenu naknadu isplaćuje nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (kod kojeg je odnosni obrtnik osiguran).

Naknada plaće pripada obrtniku za radne dane u tjednu - 6 radnih dana. Kako obrtnik sebi ne isplaćuje plaću, to znači da si neće isplaćivati ni naknadu plaće za prva 42 dana bolovanja no doprinose mora uplatiti.

Bolovanje na teret HZZO-a od prvog dana

Međutim, postoje bolovanja i kod obrtnika koja od prvog dana idu na teret HZZO. Tu su obrtnici u jednakom položaju kao i svi drugi osiguranici. Riječ je o ovim slučajevima:

  • Kada je osigurana osoba izolirana kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda
  • Kada je određena za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje
  • Kada je određena da njeguje oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (za dijete za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana, a za dijete do 7. godine života najviše do 40 radnih dana, za supružnika do 15 dana)
  • Kada je privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem.
  • Kada je privremeno spriječena za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
  • Kada je privremeno spriječena za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.
  • Kada se osiguraniku naknada plaće isplaćuje od prvog dana privremene nesposobnosti na teret sredstava HZZO-a, obrtnik je obvezan uz zahtjev za isplatu naknade plaće priložiti izvješće o privremenoj nesposobnosti te dokaz da je podmirio sve dospjele obveze doprinosa. Također, naknada mu pripada pod uvjetom da za vrijeme privremene nesposobnosti ne radi, odnosno na drugi način zlorabi vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti.

Plaćanje doprinosa za preostale dane u mjesecu nakon povratka na posao

Obrtnici dakle uplaćuju doprinose za vrijeme bolovanja na jednak način kao i da rade, do 42 dana. Za daljnje dane provedene na bolovanju obrtnici upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa. Kako nema obveze doprinosa za razdoblje u kojem je obrtnik na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna, obrtnik mora utvrditi osnovicu na koju će obračunati propisane doprinose.

Tu osnovicu utvrđuje tako da najprije utvrdi dnevnu osnovicu za obračun doprinosa. Na primjer, za obrtnika dohodaša za lipanj 2023. osnovica je 888,67 eura. Iznos dijelimo s 30 dana koliko ima lipanj. Dobivena 'dnevnica' od 29,62 eura množi se s brojem dana kada osiguranik nije na bolovanju i to je iznos koji se uplaćuje za doprinose za preostale dane.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.