Mobiteli
Izvor: Freepik
OPASNA TEHNOLOGIJA

Koliko su mobiteli stvarno štetni?

Danas ne možemo zamisliti život bez mobitela, a mnogi će čak dobro razmisliti postavite li im bizarno pitanje bi li radije izgubili mobitel ili novčanik. Uđete li u tramvaj, liječničku čekaonicu ili samo prošećete gradom, vidjet ćete da većina populacije oko vas zuri u mali očaravajući ekran. Da, čak i oni koji hodaju. Nekima je skrolanje po mobitelu večernja rutina prije spavanja, a mnogi svog „najboljeg prijatelja“ ne gase niti tijekom noći, unatoč svim upozorenjima, već im čuči iznad glave.

A kakva su to upozorenja i što nam govore? Govore da su mobiteli štetni. Da zrače. No koliko su stvarno štetni i na što još osim na zračenje trebamo obratiti pažnju?

Zračenje

Mobiteli su uređaji koji emitiraju male doze niskofrekventnih elektromagnetskih valova, odnosno radio valove i to samo kada su uključeni. Mobilni telefoni komuniciraju odašiljući radio valove preko mreže antena koje zovemo bazne stanice. Radio valovi su oblik neionizirajućeg zračenja i uzrokuju zagrijavanje tkiva, ali ne značajno. Također, povezuje ih se i s utjecajem nastanka karcinoma (posebno glave i vrata), što još uvijek ipak nije dokazano. 

Ono što na mobitelima povećava količinu zračenja su antene koje su u pametnim telefonima skrivene. Što je antena bliža tijelu to je veća količina zračenja koju tijelo apsorbira. Ako udaljavamo mobitel, to zračenje smanjujemo. Veće zračenje je zabilježeno u situacijama slabijeg signala jer tada mobitel koristi više energije što povećava količinu zračenja.

Kakav utjecaj zračenje ima na djecu?

Djeca su danas, možda čak i više nego odrasli, privržena svojim mobitelima. Na njima provode zavidan dio dana, no istraživanja pokazuju da nisu sklona razgovaranju na telefon, pa nešto manje drže svoj aparat na uhu. No sigurno je da će današnje generacije djece biti puno dulje izložene mobilnom signalu i zračenju nego što su starije generacije te da bi to moglo imati utjecaja na njihovo fizičko stanje.

Iako zasad nisu završene studije o utjecaju zračenja mobitela na djecu, nekoliko ih je u tijeku. Treba imati na umu da je živčani sustav djece još u razvoju, pa je osjetljiviji na vanjske utjecaje. Stručnjaci zato savjetuju da djeca uopće ne koriste mobitele, odnosno da ih koriste jako ograničeno i kratkotrajno, no na žalost, teško da ćemo praćenje ovih savjeta doživjeti u praksi.

Utjecaj mobitela na oči i sluh

Iako je štetno zračenje prvo što nam padne na pamet kada spomenemo opasnost mobitela, tu na žalost nije kraj štetnim utjecajima. Mobiteli naime utječu i na vid i sluh. Dugo gledanje u mobitel smanjuje broj treptaja i uzrokuje jako naprezanje oka, zbog čega nam oči postaju iziritirane, suhe i općenito imamo dojam smetnji u očima. Pretjerano korištenje mobitela može uzrokovati oštećenje vida, sluha, te degenerativne promjene vratne kralježnice i ramenog obruča.

Digitalna depresija

U posljednjih nekoliko godina razvio se i novi pogled i oblik depresije - digitalna depresija. Iako još uvijek zahtijeva dodatna istraživanja i uvrštavanje u stručnu klasifikaciju, jasni su uzroci i simptomi ovog problema. Najčešće se javlja u adolescenciji, a uzrokovan je negativnim osjećajima izazvanim internetskim zlostavljanjem, seksualnim uznemiravanjem i povećanom uporabom droga, a sve to odvija se preko platforme društvenih medija.

Djeca i drugi utjecaji

Djeca su posebno osjetljivi korisnici mobitela čije korištenje izaziva ovisnost. Pretjerano vrijeme pred ekranima za djecu i mlade, ali i za odrasle, može uzrokovati značajne probleme. Neograničeni i nekontrolirani pristup digitalnoj tehnologiji može kod djece uzrokovati velike poteškoće. Na primjer, poremećaje u spavanju, manjak fizičke aktivnosti (što može rezultirati razvojem bolesti poput dijabetesa i pretilosti), zastoj u razvoju emocionalnih i socijalnih vještina, pojavu poremećaja poput anksioznosti i poremećaj u prehrani.

Je li Bluetooth štetan?

Bluetooth tehnologija (radiofrekvencija kratkog dometa) koristi se za bežično povezivanje između dva različita uređaja. Prema Nacionalnom institutu za rak (NCI), budući da su Bluetooth uređaji bežični, oni također koriste radiofrekventno zračenje. Ova vrsta zračenja spada u elektromagnetsko zračenje (EMR), koje putuje u valovima s pomoću električnih i magnetskih polja. Reda radi, uređaji poput mobitela, AM i FM radija te televizora također emitiraju radiofrekventno zračenje.

Važno je napomenuti da Bluetooth uređaji emitiraju manje zračenja od mobitela - samo oko jedne desetine ili manje. No, ako koristite Bluetooth slušalice satima dnevno za slušanje glazbe ili podcasta, ta bi se izloženost mogla povećati. Ako ih pak koristite uglavnom za telefonske razgovore, zapravo ćete biti manje izloženi nego da držite telefon uz glavu.

Kako smanjiti izloženost zračenju mobitela?

  1. Mobitele koristiti za kraće razgovore. Ako imate mogućnost pristupa takozvanom „fiksnom telefonu“, za dulje razgovore radije birajte njega.
  2. Koristite poruke umjesto razgovora. Iako i pri slanju poruke mobitel zrači, količina zračenja je kratkotrajna. Primanje poruke ne zrači.
  3. Pređite na hands-free uređaj (slušalice, bluetooth, speaker mode - zvučnik) zbog veće udaljenosti između mobitela i glave, iako i oni zrače, ali puno manje. Ne preporučuje se da se ti uređaji stalno nose na uhu. Dok ih ne koristite, mobitel držite što dalje od tijela, svakako ne u džepu, jer mobiteli zrače povremeno čak i u stand-by modu.
  4. Za razgovore preko mobitela koristite oba uha (ljudi često slušalicu stavljaju samo na jedno uho).
  5. Bolje je razgovarati na otvorenom prostoru (jači je signal). Ograničite razgovore kad je signal slab. Slabiji signal znači da mobitel mora pojačati svoju frekvenciju kako bi stupio u kontakt s odašiljačem.
  6. Razne zaštitne navlake za mobitel pokazale su se potpuno beznačajne pa se ne uzdajte u njih.
  7. Jednostavno pokušajte smanjiti vrijeme provedeno na mobitelu.

Čitajte i druge tekstove autorice Sanje Bubalo koja piše prvenstveno o biznisu i financijama, ali ima i korisne životne savjete.

Radi zaštite autorskog angažmana, drugi mediji/portali mogu preuzeti najviše 50 posto teksta objavljenog na Savjeti.hr stranicama uz navođenje poveznice na originalni tekst, u prvome odlomku prenesenog teksta. Pročitajte više o uvjetima korištenja i autorskom pravima.

Ako želite još zanimljivih poslovnih i životnih savjeta, prijavite se na naš dvomjesečni newsletter.

*U tekstu su izneseni osobni stavovi i savjeti autora koji se ne mogu ni pod kojim uvjetima smatrati službenim stavovima Savjeti.hr-a. Savjeti.hr ne preuzima odgovornost za sadržaj ovog teksta.